Nedavni požar na odlagalištu u Totovcu uzrokovalo je samozapaljenje nečega što se našlo među miješanim otpadom koji se tamo odvozi
Takav se otpad ne selektira na odlagalištu, to se radi u regionalnim centrima kakav će biti Piškornica, koji su među ostalim opremljeni magnetnim odvajačima i imaju optičko odvajanje otpada po bojama.
Ipak, djelatnici GKP-a Čakom, koji pruža uslugu odvoza otpada za Čakovec i nekoliko općina, redovito na određenom uzorku kontroliraju sadržaj kanti, kako za miješani tako i za biorazgradivi otpad.
– Prilikom skupljanja miješanog komunalnog otpada redovito se provjerava sadržaj u posudi. Otvori se poklopac, kao i prilikom istresanja. Ako se primijeti da je u kanti nešto što ne smije biti, kontaktira se naša služba kontrole, a potom i korisnik. Isto vrijedi i kod selektivnog otpada. Nepravilnosti se odmah uočavaju i to se rješava još na terenu, objašnjava nam Željko Hozjan, voditelj prijevoza otpada.
– Nakon što se uoči da je u kanti nešto što ne bi smjelo biti, naša služba kontrole izlazi na teren. Ako se ustanovi da nešto nije kako bi trebalo biti, kanta se označi naljepnicom i taj se otpad ne odvozi. Korisniku se objasni što nije bilo u redu kako bi presortirao kantu. Većina to napravi, njih osamdesetak posto. Moram reći da onda neke te vreće znamo naći kod takozvanih otoka. Mi to naravno onda zbrinjavamo, kaže Predrag Vabec, voditelj kontrole i odnosa s korisnicima. Nesortirani otpad može se zbrinuti i to se dodatno naplaćuje korisniku sukladno cjeniku.
U pravilu Čakom ne kažnjava odmah korisnike koji krivo postupaju s otpadom, najprije se izdaje upozorenje. Ako se to ponavlja, onda se izdaju kazne koje ovisno o prekršaju iznose od 3,32 do 46,45 eura i šalju se korisniku na kućnu adresu. Ove godine nije napisana ni jedna kazna. Iako uz kantu za miješani i biootpad korisnici imaju vreće za plastiku, staklo i metal, u kantama se nađe svega, od stakla, mobitela do medicinskog otpada, a to može biti opasno za smetlare.
– Više smo se orijentirali na edukaciju, ako to ne ne upali, onda se koriste kazne. Cilj bi nam trebao biti da se smanji količina otpada koju proizvodimo i tome bi među ostalim trebalo stremiti, dodaje direktor Ivan Perhoč. Lani su održali nekoliko javnih tribina s raznim temama, no kažu da ljude to baš i ne zanima i odaziv nije kakav bi željeli. Ipak ne odustaju pa i ove godine planiraju govoriti o primjerice odvojenom skupljanju otpada, ali i promijeni cijene usluga na kojoj se radi.
U tijeku su analize cijena koje su se posljednji put mijenjale 1. siječnja 2023., a izračun je rađen još 2022. godine. S obzirom na to da je puno ulaznih elemenata koji određuju cijenu, nužno je analizirati i reagirati, kažu u Čakomu. Čakom ima više od 19 tisuća korisnika. U gradu Čakovcu korisnik proizvede od 15 do 20 kilograma otpada u dva tjedna, dok je primjerice u Paragu ta količina puno veća i penje se na čak šezdesetak kilograma.
– Prednjače općine Šenkovec i Strahoninec koji imaju vrlo visok postotak selektiranog otpada. S druge strane imamo recimo Kuršanec koji ima visoku količinu komunalnog otpada i to utječe na prosjek. Čakovec ima nešto više od 49 posto, tu smo negdje oko 50 posto odvajanja otpada. Problem je što to ne prelazimo, govori Snježana Tkalčec Avirović, rukovoditeljica zajedničkih poslova. Čakomove evidencije pokazuju da se u romskim naseljima Parag, Piškorovec, Kuršanec i Orehovica skuplja više smeća i da se manje selektira. Čakom je u obvezi odvoza kao pružatelji javne usluge, odvoze sve iako to često ne mogu naplatiti.
– Imamo oko 200 tisuća eura potraživanja koje moramo naplatiti. Svi koji su prijavljeni kao korisnici primaju uplatnice, no ako ne plate, ne postoji mehanizam da se ta usluga obustavi, objašnjava problematiku Perhoč.
– Postoje naselja za koja nema rješenja, trenutno, a neka imaju. Recimo, Čakovec je na sebe preuzeo obvezu plaćanja usluge za Kuršanec i to za korisnike socijalne pomoći. Obraćali smo se raznim ministarstvima, kontaktirali smo saborske zastupnike manjina, ukazivali na problem, ali na kraju smo ostavljeni sami sebi da to rješavamo, objašnjava Tkalčec Avirović.
Gušimo se u plastici
Pogled na brdo smeća u Totovcu otkriva da je u miješanom otpadu jako puno plastike. Ima je posvuda.
– To je problem jer koliko je god dobra, mi ne znamo što s plastikom. Dobar dio se ne može reciklirati i to završava u miješanom komunalnom otpadu. Sve je više i povratne ambalaže kod nas jer trgovački centri više to ne žele. Mi smo jedini koji stalno preuzimamo povratnu ambalažu, dodaje Perhoč. Problem plastike i njezinog zbrinjavanja sve je veći.
*Preuzeto iz Lista Međimurje, br. 3620
