Treba li uvesti vinjete umjesto klasičnog plaćanja cestarine na našim autocestama, raspravlja se već godinama.
Vinjete su pogodnije zbog manjih gužvi u špicama turističke sezone, a isplatile bi se više onima koji često putuju autocestama.
Ali, jednostavnim pregledom kako europske države naplaćuju svoje autoceste može se vidjeti da nijedna europska turistička destinacija vinjete još nije uvela, a baš Grčka, Španjolska, Italija, Francuska i Portugal imaju najskuplje autoceste. Skuplje i od Hrvatske.
Očito je naplata cestarina u turističkoj sezoni kada milijuni turista dolaze na obalu tvornica novca za cestare.
Dio europskih zemalja vožnju autocestama naplaćuje vinjetama paušalno, a u nekim zemljama autoceste se ne naplaćuju.
Primjerice, Njemačka, zemlja s najviše kilometara autocesta, ne naplaćuje njihovo korištenje.
Ali, ne zadugo, jer od 1. siječnja 2016. uvodi vinjete za strance.
Cestarine se ne naplaćuju u Nizozemskoj, Belgiji, Finskoj, Danskoj, Letoniji, Litvi, Albaniji i Crnoj Gori.
Usporedili smo koliko stoje vinjete u državama koje ih imaju, odnosno prosječni prijeđeni kilometar na autocestama gdje se naplaćuju po dionicama.
Najskuplje vinjete ima Slovenija, 15 eura za 7 dana, pa mnogi tranzitni turisti koji ostaju tjedan dana kod nas na ljetovanju moraju kupiti dvije vinjete, odnosno u Sloveniji potrošiti 30 eura.
Najjeftinije vinjete nudi Rumunjska, za sedam dana treba platiti samo 3 eura.
Specifična je Švicarska, koja ima samo godišnju vinjetu koja stoji 34 eura (258 kuna).
To je za onoga koji je koristi svakodnevno pravi poklon, ali ako samo prolazite nije mali iznos.
Standardna cijena korištenja autoceste u državama s dobrom infrastrukturom je oko 10 eura.
Neke države, bez obzira imaju li vinjete ili klasičnu naplatu, dodatno naplaćuju i korištenje većih tunela.
Primjerice, prolaz kroz 11,6 km dug tunel Mont Blanc između Italije i Francuske stoji 44,20 eura.
U Hrvatskoj se naplaćuje prolaz kroz tunel Učka i tunel ispod Biokova.
Kod država koje naplaćuju autoceste prema dionicama treba uzeti u obzir da ne stoje sve dionice jednako.
Primjerice, u Italiji je ravna dionica od Trsta do Milana osjetno jeftinija od gorske autoceste kroz Alpe.
U Hrvatskoj smo kao primjer uzeli dionicu Zagreb-Split koja stoji 174 kune, odnosno 6,01 eura na 100 km. U Francuskoj 100 km stoji 7,1 eura, kao i u Portugalu. U Španjolskoj 100 km autoceste od Barcelone do Valencije stoji 8,85 eura, a najskuplja je Grčka – 100 km na Egejskoj autocesti koja spaja Atenu i Solun stoji 9,3 eura.
Hrvatska se može pohvaliti jednom od najskupljih dionica autocesti u Europi.
Za 61 kilometar autoceste A2 Zagreb-Macelj od zagrebačkog Jankomira do izlaza Trakošćan na graničnom prijelazu sa Slovenijom plaća se astronomskih 48 kuna, što je gotovo nevjerojatnih 0,78 kuna po kilometru.
A većinu tog novca ubiru Austrijanci, budući da je njihova tvrtka Strabag većinski vlasnik Autoceste Zagreb-Macelj.
Čak u koncesijskom ugovoru koji je potpisan za vrijeme Sanaderove Vlade stoji da u slučaju pada prometa od države mogu zahtijevati naknadu pada prihoda, što su i učinili 2012. godine.
Srećom ostali dijelovi autocesta u Hrvatskoj nisu toliko skupi.
