Neki su to već doživjeli. Auto je u izvrsnom stanju, redovito održavan i sve je u najboljem redu. No, bez ikakve najave je neki njegov dio “poludio”. Baš tako, nema boljeg izraza. Kazaljke na instrumentnoj ploči padnu, ili počnu svijetliti lampice bez ikakve veze i uzroka.
Motor ne radi dobro ili nikako, ABS javlja grešku. Ukratko, elektronika ne radi kako bi trebala ili ne radi uopće. Ako ste sretni, auto je još pokretan, ali radi u “safe” modu i uspijeva jedva održavati brzinu od 60-ak km/h pa ste se uspjeli dovući do kuće. I sad kreće kalvarija.
S kvarovima je nekoć bilo znatno jednostavnije… Auti su bili gotovo isključivo mehaničke naprave pa je svaki kvar vidljiv već od prve i golim okom. No, struja nije takva. Ako nije došlo do izrazitog pregaranja, i ispravna i neispravna štampana pločica izgledaju identično.
Netko tko zna promijeniti lamelu spojke ili ulje u motoru, tu uistinu nema što tražiti. Zvuči grubo, ali je istina – veće šanse da nađe i otkloni kvar imao bi netko tko se bavi popravcima TV-tehnike i drugih elektroničkih uređaja. Jer upravo o tome se ovdje i radi – elektronici koja upravlja ili nadzire rad brojnih sustava u automobilu.
Ovlašteni servis će vašeg bolesnog ljubimca priključiti na dijagnostički uređaj koji će očitati grešku u nekom sklopu ili modulu. Nakon toga slijedi jednosmjerna ulica za svakog vlasnika – kupnja novog sklopa.
Cijena takvih sklopova može premašiti deset tisuća kuna. To može biti pola vrijednosti starijeg automobila koji će svog vlasnika još dugo i dobro služiti.
Jasno, na spomen takvih iznosa svi se počnu hvatati za glavu i proklinjati zlu sudbinu. No, nije gotovo kad je gotovo, već kad netko tko se bavi elektronikom, kaže da je gotovo.
Dubravko Angel iz Čakovca je nekad bio vlasnik RTV-servisa. A koja je poveznica između RTV-servisa i automobila? Autoradio! Isprva je popravljao radioaparate za aute, a kad su se na automobilima prijašnjih mušterija počeli pojavljivati problemi, opet bi se obratili Chipu, kako mu je dugogodišnji nadimak.
I tako se on započeo baviti elektronikom u automobilima, a polica puna radioaparata i danas je nijemi svjedok početaka.
Dubravko je vrlo dobar izvor popisa elektroničkih boljki modernih automobila koje otklanja brzo, efikasno i povoljno. Gotovo da nema kvara čiji popravak košta više od dvije tisuće kuna. Dakle, koje su najčešće Ahilove pete automobila koje se mogu popraviti, a da pritom nije potrebna zamjena cijelog sklopa?
Fiat je na zlu glasu po svom električnom servu koji s vremenom postane ćudljiv prije nego što potpuno otkaže. Ista stvar vrijedi i za centralu ubrizgavanja na benzinskim motorima i komandnu ploču. Utjeha za sve vlasnike Fiata – gotovo nikad nije potrebna zamjena, već se to sve može popraviti!
Audi također nije bez grijeha. Komandne ploče na modelima A3, A4 i A6 znaju u hladnim danima, citiramo, “podivljati”. Malo rade, malo ne, kazaljke se nasumično pomiču – kao stvoreno za servis koji će spremno ponuditi zamjenu koja nije potrebna, jer se to može popraviti.
Cijelu VW-grupaciju s elektroničkim modulom EDC16 (Bosch) i dizelskim motorima muči problem toplog starta. Hladan motor pali bez problema, ali kad je zagrijan – teško ili nikako. Tu je potrebno (samo) reprogramiranje elektronike
I procesori u tim elektroničkim modulima su relativno skloni kvarovima, ali mogu se zamijeniti. Koliko su moderni auti kompleksni strojevi, ponajbolje pokazuje pomalo bizaran primjer Peugeota 407. Naime, kad se na njega naknadno ugradi ksenon, bez iznimke se dogodi kvar brisača. Ili rade non-stop i ne mogu se isključiti ili se ne mogu uopće uključiti! Srećom, i to se da popraviti, iako u konačnici podosta poskupi cijenu ksenona…
Renault Scenic/Espace su već dobro poznati po svojim digitalnim instrumentnim pločama koje u nekom trenutku počnu vrtjeti kilometre kao desetinke sekunde i za nekoliko minuta je “prevalio” 50-ak tisuća kilometara. Popravak je moguć.
Opel se nije, najblaže rečeno, proslavio svojim elektronskim modulima koji se nalaze izravno na motoru. To je najgore mjesto za bilo kakvu elektroniku, izloženo stalnim i iznimno snažnim vibracijama te velikim temperaturnim razlikama.
Istina, u Opelu su pokušali zaštititi elektroniku zalivši je gelom, ali svejedno su kvarovi (iznimno) česti. Na sreću, mogu se otkloniti, iako gel znatno otežava popravak.
Takve probleme ne poznaje Škoda Octavia, na kojoj je pak masovna pojava otkazivanje instrumentne ploče. Sve kazaljke odjednom padnu na nulu bez ikakva razloga. Popravak nije ni skup ni kompliciran, a zanimljivo je da od te boljke pate samo Škode, iako su Golf, Leon i Audi A3 istog godišta tehnički gotovo identični auti. Barem teoretski.
BMW serije pet linije E39 (četvrta generacija) pati od problema u kojem displej putnog računala u instrumentnoj ploči otkaže poslušnost. Nije identično, ali je slično – problemi s instrumentnim pločama na raznim modelima Volva (S60, V70, CX70 i XC90) za godišta od 2000. do 2005.
Sve se to može popraviti. Baš kao i ABS-moduli koji se isto mogu pokvariti i na kojima je katkad potrebna zamjena procesora. Srećom, oni su dobavljivi i mogu se promijeniti, piše portal Automotorisport.hr.
