U skladu s izmijenjenom ulogom carinika nakon ulaska Hrvatske u Europsku uniju, Vlada je donijela uredbu o vrsti oružja kojim se koriste carinici.
Riječ je o poluatomatskom pištolju kalibra 9×19 milimetara, a kapaciteta spremnika za najmanje 12 metaka. Još nije definirano hoće li to biti HS2000, pištolj domaće proizvodnje, ili austrijski glock. Ovisit će to, dakako, o nizu čimbenika (stručnoj procjeni i odluci, ponuđenoj cijeni tijekom javne nabave…).
Oružje će nositi uglavnom pripadnici mobilnih timova Carinske uprave, kojima su ovlasti značajno povećane Zakonom o carinskoj službi donesenom u Saboru u lipnju prošle godine.
Ulaskom u EU, naime, ukinuti su carinski pregledi na granicama, no carinici su time zapravo dobili još više posla jer im je nadležnost proširena na cijelo područje RH.
Mobilni timovi su tako ovlašteni za obavljanje pregleda osoba, jednako domaćih i stranih državljana, vozila i prostorija u potrazi za robom za koju vlasnici nemaju dokaza o porijeklu i plaćenim davanjima. Budući da su na njih prenesene pojedine ovlasti i poslovi inspekcijskih službi, za pretragu robe na otvorenom prostoru ne treba im ni sudski nalog.
U posljednjih nekoliko mjeseci zabilježene su brojne pretrage koje su pripadnici ovih timova proveli na tržnicama i veletržnicama, a za provedbu svojih zadaća na moru sredstvima EU-a pribavljena su četiri broda. U tim pretragama sudjelovalo je i do tridesetak djelatnika ovih timova sa službenim psima.
Kada je u pitanju takva “racija” većih razmjera, ne provode je samo lokalni pripadnici mobilnih timova već im u pomoć stižu kolege iz drugih krajeva zemlje. Svi su oni prošli specijalističku obuku u Centru za obuku Carinske uprave.
Najbolji primjer koji ilustrira novu ulogu carinika zabilježen je na zagrebačkom sajmištu na Jakuševcu, na kojem su provjerili sve prodavače automobila. Provjeravali su jesu li vlasnici vozila platili posebni porez na motorna vozila, i pronašli su ih i oduzeli ukupno devet.
Prije toga, u posljednjih nekoliko mjeseci pretražene su tržnice u Splitu, Rijeci, Zagrebu i nizu drugih gradova, osobito nakon što je, uvođenjem fiskalnih blagajna na tržnicama, preko noći niknulo na stotine obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava.
Po istom zakonu, Carinici koji provode ove preglede stekli su ovlasti kakve imaju i policajci, pa tako imaju pravo legitimiranja osoba, njihova zadržavanja i pretrage, a ovlašteni su koristiti se i sredstvima prisile, bilo kako bi se obranili od napada bilo da bi spriječili bijeg osumnjičenih.
U tu svrhu opremljeni su istom opremom kao i policajci. Dakle, osim osobnog oružja, zakon previđa i da u osobnoj opremi imaju suzavac, kao i sredstva vezivanja. U slučaju da moraju upotrijebiti vatreno oružje, dužni su prije toga upozoriti bjegunca ili napadača usmeno, povikom, slijedi hitac upozorenja u zrak, a potom, ako je baš nužno, i u tijelo osobe.
No, oružje se, kako je to već regulirano u policijskim pravilima, smije upotrijebiti samo ako ostala sredstva ne daju rezultata, i ne smije se koristiti ako bi se mogla ugroziti sigurnost drugih građana. Dakle, vrijedi pravilo najblaže potrebne prisile uz najveću sigurnosti za okolinu.
Agenti u civilu
Osim što mogu pratiti, zaustavljati i pretraživati vozila, prostorije i privremeno ograničiti slobodu osumnjičenih, Zakon o carinskoj službi predviđa i posebnu kategoriju carinika koji istražuju kriminal. Riječ je o carinskim istražiteljima koji uglavnom rade u civilu, a imaju iste ovlasti kao i njihovi kolege u uniformama kada je u pitanju oružje i primjena sredstava prisile.
No, ovi agenti su zapravo na razini policijskih istražitelja, i rade određene poslove prema Zakonu o kaznenom postupku. Oni bi trebali provoditi istrage organiziranog krijumčarenja i provjeravati sumnje u korupciju unutar Carine, odnosno provode pojedine dokazne radnje, sve u koordinaciji s Državnim odvjetništvom i USKOK-om.
Velike ovlasti carine pravna su stečevina EU-a, dakle ništa što nije neuobičajeno. Štoviše, niz zapadnih zemalja, poput Velike Britanije ili SAD-a, u sklopu carine imaju i posebne obavještajne službe, a osobito se velika sredstva pritom troše na analitiku, kako bi se akcije carinika što efikasnije usmjerile., piše portal SlobodnaDalmacija.hr.
