Na kraju smo 2013. godine koja je u gospodarskom smislu bila vrlo teška, a refleks lošeg stanja u privredi odrazio se i na hrvatsko tržište automobila.
Bez konačnih prodajnih podataka za prosinac 2013. godine, na temelju broja novih registracija automobila, koje iz mjeseca u mjesec prati agencija Promocija plus, u razdoblju od 1. siječnja pa do 30. studenog već od ranije je jasno da će pad tržišta u odnosu na 2012. godinu biti između 10 i 15 posto.
Do zadnjeg dana studenog prodano je tek 26.080 novih vozila, tako da nema teorije da se godina završi s optimističnim rezultatom od 30.000 novih registracija, a još manje da se dođe do prošlogodišnje brojke od 31.360 prodanih novih auta.
Kad ovih dana razgovarate s vodećim ljudima trgovine automobilima u Hrvatskoj, jako se teško određuju u prognozama što očekuju od 2014. godine. Većina će ipak istaknuti želju da se pad prodaje konačno zaustavi, no ni sami nisu sigurni kako to, bez pomoći svevišnjega, učiniti. Koncern koji s time nema problema jest – Volkswagen. Njegove su prodajne brojke ili jednake ili bolje od zabilježenog u 2012. godini.
Automobili sa znakovima tvrtki objedinjenih u taj koncern, što na hrvatskim prostorima odnedavno posluje u sustavu Porsche inter auta, odlično se prodaju, a unatoč tome što ne idu u red povoljnijih, Audi i Volkswagen bilježe najbolje rezultate.
Hrvatskoj je tržište ove godine obilježila i činjenica da se svega 30-ak posto novih automobia prodaje građanima, a 70-ak posto pravnim osbama, od tvrtki do rent-a-cara, što je u jednu ruku zabrinjavajuće, ali ipak budi nadu da gospodarstvo ipak preživaljava tako da se možda upravo zbog tog podatka ipak možemo nadati boljoj budućnosti.
Međutim, nema te krize, uostalom ne tako davno svjedočili smo i ratnim događanjima na našim prostorima, koja ne donosi i neke pozitivne procese. Naravno, godinu je obilježila zakonska mjera kojom su definirane nove trošarine.
Od početka srpnja u Hrvatskoj je, naime, na sceni novi način naplate trošarina na vozila koji se sastoji od djela koji se bazira na cijeni automobila, kao i na dijelu koji proizilazi iz emisije CO2 koju emitira pojedini model određene marke. Sustav se može promatrati na dva načina. S ekološkog gledišta riječ je od hvalevrijednom potezu Vlade jer stimulira prodaju automobila niske emisje štetnih plinova.
Njime su posebno nagrađeni hibridni automobili kojima je cijena na taj način drastično smanjena, dobro prolaze i svi oni koji posjeduju tehnološki napredne motore, no kazna je sustigla automobile s rastrošnijim i po emisjama CO2 zagađivačkim motorima.
Sve bi bilo u redu kad takve “nazadne” automobile na bi karakterizirale – najniže cijene na tržištu. Drugim riječima, Vlada je zadovoljila ekološku komponentu, no socijalna je, ma koliko dakle niža cijena automobila donosila i niže stope jednog dijela trošarine, ipak postala upitna jer su najpovoljniji automobili nakon toga poskupjeli.
Nadovežemo li se na ove prve analize godine što prolazi, u Hrvatskoj i svjetu je sve zamjetniji trend proizvodnje i prodaje automobila s niskom emisijom CO2. Svi novi motori se nastoje smjestiti u zonu do 110 g/km emisije CO2 što će pomoći naporima da se sustavnim mjerama na svim razinama, ne dakle samo u prometu, omogući manje zagađena budućnost.
Razloga za veliko veselje ove godine imaju i djelatnici Pegeota Hrvatska. Njihov je novitet, kompaktni 308 odnio nagradu najznačajnijeg hrvatskog izbora za automobil godine, onog u organizaciji Zbora automobilskih novinara Hrvatskog novinarskog društva.
I ma koliko ta činjenica na neki način uzburkala strasti, Peugeotov je model i godinu prije bio ZAN-ov laureat, potvrda stručnosti članova tog žirija stigla je svega nekoliko dana kasnije jer je u izboru čitatelja EPH-ovih izdanja, najviše glasova za “Croauto” također stiglo na adresu Peugeota 308.
Ove godine bilježimo i daljnji nastavak ekspanzije SUV automobila. Svi se proizvođači naprosto nadmeću s “izbacivanjem” takvih vozila, u svim klasama, a i tržište ih, ma kakvo bilo, jako dobro prihvaća.
U Hrvatskoj svakako zabrinjava i totalno zaustavljanje izgradnje modernih i sigurnih prometnica. Ipak, ma koliko bio zamjetan zastoj cestogradnje, sigurnosni podaci, posebice smrtnosti u automobilskim nesrećama, sve su bolji. Nažalost, tu moramo napraviti iznimku kad su dvokotači u pitanju jer postotak stradavanja sa smrtnim posljedicama u njihovu slučaju i dalje raste.
Zabavljeni krizom i ne primjećujemo kako se struktura automobilskog svijeta mijenja, kako su automobili sve sigurniji, kako su u svega nekoliko godina najnapredniji sigurnosni sustavi koje smo donedavni susretali u najskupljim limuzinama, danas dostupni i u najprodavanijim klasama poput kompaktne, kako bi Volvova maksima da u njihovim novim automobilima od 2020. godine više nitko neće stradati ipak mogla postati – realnost.
Stoga, da godinu pamtimo po ekonomskim problemima, ali svakako i po nezaustavljivom napretku tehnologije čiji su glavniji ciljevi sigurnost u prometu i briga za kvalitetniju ekološku situaciju na planetu, piše SlobodnaDalmacija.hr.
