Posljednjih nekoliko godina zbog visoke cijene ukapljenog zemnog plina ulaganje je bilo na rubu ili ispod isplativosti. Plin se opet isplati zahvaljujući trendu poskupljenja goriva, ali i Europskoj uniji, koja štiti cijenu plina.
Već gotovo desetljeće u EU je na snazi preporuka Europske komisije prema kojoj cijena litre ukapljenog zemnog plina ne smije biti viša od 50 posto cijene litre najskupljeg naftnog derivata, piše Auto start, a prenosi 24sata.hr.
Hrvatska se tim pravilima EU prilagodila prije malo više od četiri godine i to u vrijeme dok su cijene LPG-a i naftnih derivata divljale na domaćem tržištu. Autostart piše kako je to tada bio šokantan potez Hrvatske vlade jer je država do tada jamčila cijenu litre LPG-a u vrijednosti od 30 posto cijene najskupljeg derivata što je bilo puno bolje i ekološki prihvatljivije nego u ostatku Europe.
Upravo u formuli Europske komisije hrvatske su vlasti tražile opravdanje za više cijene ukapljenog zemnog plina, a iza svega se skrivao interes naftnog lobija i navodnih zaštitnika proračuna kojima nije bilo do toga da se ekološki osviješteni vozači stimuliraju.
Danas je isplativost veća nego 2008. kada je vožnja na plin u godinu dana postala tri puta unosnija. U Hrvatskoj ima oko 100.000 auta na plin, 200 punionica i 350 tvrtki koje ugrađuju plin.
Izračuni su napravljeni na temelju prosječne potrošnje benzinca (eurosuper 98) i cijene plinske instalacije od oko 8000 kuna te cijeni plina iz travnja 2013.
Tako neki auti, poput RAV-a 4 2.0 VVT-i i Passata 2.0 FSI, novac vraćaju i prije prosječnih 22.887 kilometara. Treba napomenuti i da je cijena plina i u odnosu na travanj pala. Sada ona iznosi 4,69 kn.
Ugradnja plinskog uređaja u osobno vozilo sa 4 cilindra stoji u prosjeku oko 8000 kuna. Automobili sa autoplinom ispuštaju oko 50 posto manje ugljikova monoksida u odnosu na benzin, a ukapljeni zemni plin prodaje se na 250 crpki diljem Hrvatske.
