Promjena koja se postiže je novi elektronički sustav naplate cestarine u Republici Hrvatskoj, temeljen na slobodnom prometnom toku, s mikrovalnom tehnologijom na frekvenciji 5,8 GHz i tehnologijom automatskog prepoznavanja registarskih pločica, ističu iz Ministarstva
Novi elektronički sustav naplate cestarine bit će u
funkciji najranije krajem 2024. godine, najavljuje Ministarstvo
mora, prometa i infrastrukture koje je u javno savjetovanje
uputilo obrazac prethodne procjene za nacrt prijedloga zakona o
naplati cestarine.
‘Novi elektronički sustav naplate cestarine temelji se na
odabranim tehnologijama (a ne na svim tehnologijama koje su
Direktivom 2019/520 i Zakonom o cestama dozvoljene), isključuje
mogućnost plaćanja cestarine u gotovini i za sva teretna vozila i
motocikle uvodi obvezu korištenja uređaja u vozilu za plaćanje
cestarine, a što će omogućiti slobodan prometni tok, bez
zaustavljanja vozila zbog naplate cestarine’, navodi se u
obrascu.
Naime, Hrvatska je kao država članica EU obvezna svoj nacionalni
propis koji uređuje područje naknada koje se naplaćuju za
korištenje određenih infrastruktura za vozila uskladiti s
Direktivom 2022/362 do 25. ožujka 2024. godine. Vlada je to
upisala i u Nacionalni plan oporavka i
otpornosti (NPOO), kojim je predviđeno i financiranje
projekta ‘Elektronički sustav naplate cestarine’.
Promjena koja se postiže je novi elektronički sustav naplate
cestarine u Republici Hrvatskoj, temeljen na slobodnom prometnom
toku, s mikrovalnom tehnologijom na frekvenciji 5,8 GHz i
tehnologijom automatskog prepoznavanja registarskih pločica,
ističu iz Ministarstva.
Ukida se gotovina za plaćanje cestarine
Najavljuju da će se zakonom isključiti mogućnost da se korištenje
autoceste plati u gotovini, što će posljedično smanjiti
operativne troškove naplate cestarine.
‘Sva teretna vozila i motocikli imat će obvezu korištenja uređaja
u vozilu za plaćanje cestarine. Laka vozila do 3,5 tona nosivosti
imat će mogućnost odabrati između korištenja uređaja u vozilu za
elektroničku naplatu cestarine i prijave u sustav naplate
cestarine za automatske prepoznavanje registarskih pločica’,
najavljuje se u obrascu.
Potpredsjednik Vlade i ministar mora, prometa i
infrastrukture Oleg Butković već neko
vrijeme najavljuje uvođenje novog, elektroničkog sustava naplate
cestarine, za što je novac osiguran u NPOO-u, a čija se
vrijednost procjenjuje na oko 500 milijuna kuna (nešto više od 66
milijuna eura).
‘Sustav će biti beskontaktni, temeljen na kombinaciju dviju
suvremenih tehnologija, a naplata bi trebala biti preko novijeg
ENC uređaja i automatskog sustava očitanja tablica, dakle u
obliku elektroničke vinjete i plaćanja bez zaustavljanja.
Postojeće naplatne postoje bit će uklonjene, više neće biti rampi
i velikih gužvi na naplatnim postajama. Tako bi sve trebalo biti
brže. Primjerice, ručna naplata cestarine ima kapacitet od oko
200 vozila po satu, a novi sustav omogućuje prolaz i do 3000
vozila’, rekao je Butković u intervjuu objavljenom početkom
ovoga mjeseca u Večernjem listu.
Pritom je podsjetio kako je prošle godine ostvaren povijesni
rezultat s tri milijarde kuna naplaćene cestarine na
autocestama pod upravljanjem Hrvatskih autocesta (HAC). Vjeruje i
kako će novi sustav naplate privući još više vozača.
‘Ispitivanje provedeno 2019. pokazuje da je 70 posto vozača bilo
upravo za model ‘plati koliko voziš’ umjesto klasične
vinjete. Sustav naplate klasičnim vinjetama polako se napušta, a
ovdje je riječ o elektroničkom plaćanju cestarine bez
zaustavljanja’, izjavio je Butković. U tom je
intervju naveo kako je kao rok implementacije navedena 2025.
ali i kako je namjera uvesti ga i prije, ‘nadamo se početkom
2024. godine’. U obrascu prethodne procjene za nacrt
prijedloga zakona o naplati cestarine se, pak, navodi kako će
novi sustav biti ‘u funkciji najranije krajem 2024.
godine’.
Objava obrasca prethodne procjene u e-Savjetovanju prvi je
formalni korak u donošenju zakona o naplati cestarine, a
javna rasprava o tom dokumentu trajat će do 7. veljače. U javnu
raspravu će ići i nacrt samog prijedloga zakona, koji nakon toga
treba proći vladinu i saborsku proceduru, a u obrascu se
najavljuje kako se za donošenje zakona planira
redovni postupak donošenja.
