Kupci rabljenih vozila biraju između najograničenijih i najskupljih ponuda. Automobila nedostaje, manje se pozornosti obraća na stanje vozila. Rizik od kupnje lošeg auta veći je nego što je bio prije godinu ili dvije
Ruska invazija na susjednu Ukrajinu dovela je automobilsku
industriju do goleme krize koju će biti jako teško riješiti.
Tijekom posljednjih nekoliko godina tržišta rabljenih automobila
suočila su se s problemima jer je kriza u vezi s nedostatkom
poluvodiča ugrozila čitav lanac kupnje automobila. Činilo se da
će se ove godine isporuke novih vozila vratiti na razine prije te
krize.
No, automobilska industrija suočena je s još većom krizom. Lanci
opskrbe su oštećeni, iznimno je teško nabaviti dobar rabljeni
auto, cijene svih automobila su nepredvidive, a ne pomaže ni rast
cijena goriva. Potražnja za rabljenim automobilima raste, ali
kvalitetnih vozila nema. Jedan od glavnih razloga trenutačne
situacije jest kriza na tržištu novih automobila, kažu iz
CarVerticala, tvrtke koja nudi uslugu provjere povijesti vozila.
Proizvođači ograničavaju proizvodnju vozila kako bi ona bila
sporija, ali redovitija. To usporava i priljev na tržište
rabljenih automobila. Vlasnici odgađaju prodaju svojih vozila ili
se uopće ne rješavaju rabljenih automobila.
– Oni koji su zainteresirani za kupnju rabljenog automobila sada
biraju između najograničenijih i najskupljih ponuda na tržištu.
Trgovci rabljenim automobilima mogli bi kupovati baš sve što im
je ponuđeno, a da pritom manje pozornosti obraćaju na stanje u
kojem se automobil nalazi. Rizik od kupnje rabljenog auta u lošem
stanju može biti mnogo veći nego što je bio prije godinu ili
dvije – kaže Matas Buzelis te upozorava da
je stoga još važnije provjeriti povijest rabljenog vozila za koje
ste zainteresirani.
2021. godine cijene rabljenih automobila već su dosegle najvišu
razinu svih vremena. Iako su se stabilizirale i čak počele padati
pred kraj godine, ruska invazija na Ukrajinu stvorila je
situaciju bez presedana na tržištu rabljenih vozila. Također,
cijene goriva premašile su kritičnu granicu od dva eura po
litri u mnogim europskim zemljama, što je ponukalo vozače da
razmisle o promjeni dnevnih navika.
– Zbog rasta cijena goriva neki će vozači manje putovati. Ljudi
bi mogli smanjiti godišnju kilometražu svog vozila odabirom
javnog prijevoza ili drugih dostupnih prijevoznih sredstava.
Manje kilometara značilo bi manje nesreća, što bi dovelo do
uštede u tekućim troškovima – kaže M. Buzelis. Time bi
se smanjio broj vozila na cestama, ali bi se povećala i
zainteresiranost za vozila s nižom potrošnjom goriva. To znači da
bi vozila s dizelskim motorima mogla postati zanimljiva vozačima
zbog nenadmašno niske potrošnje goriva na autocesti. Međutim, taj
će trend biti prisutan samo u zemljama u kojima nema oporezivanja
vozila s višim razinama emisija CO2.
