Rekordne 2008. godine broj novih automobila prodanih u Hrvatskoj zaustavio se na 88.265 primjeraka. Ove će godine biti prodano oko 32.000 automobila. U priči o padu tržišta uz bok krizi stale su i Vladine “mjere za ekonomski oporavak”.
Prvi udarac bio je povećanje PDV-a, drugi ukidanje odbitka poreza za aute kojima se koriste tvrtke, a treći prerana najava pojeftinjenja automobila za koje se ne zna ni kad će se dogoditi ni hoće li to uopće biti pojeftinjenje.
Politika države prema tržištu automobila je maćehinska i pomalo autodestruktivna, vrlo je vjerojatno da će i rezultati punjenja proračuna biti poražavajući. Pad prodaje je toliki da njegov efekt neće poništiti ni veći PDV ni manji odbitak poreza. Podaci dokazuju da je naša država previše pohlepna.
Od svih država Europe veća ukupna prosječna davanja ima samo Danska. Hrvatska je ovdje na nedopustivo visokom drugome mjestu! Za primjer smo uzeli novi Renault Clio s osnovnim benzinskim motorom i srednjim paketom opreme te VW Passat sa srednje snažnim dizelskim motorom i srednjom razinom opreme. Život u Danskoj je skup, no plaća je oko 20.000 kuna. Za Clio Danac radi osam, a hrvatski radnik 16 mjeseci!
Iako prema cijenama obaju automobila Hrvatsku možemo smjestiti u zlatnu europsku sredinu, u oko bode postotak poreza koji naši građani državi plaćaju na osnovnu cijenu vozila. Primjerice, na Cliju je to čak 42 posto, a državne blagajne u zemljama članicama EU uglavnom se zadovoljavaju sa 19-30 posto. Ekstremni primjer je Danska, koja na osnovnu cijenu računa čak 113,2% poreza pa tako Clio koji u Hrvatskoj stoji 89.900 kuna u Danskoj košta 162.000 kn.
Kako je moguće da Hrvatska uz tako visoka davanja ipak ima cijene na razini europskog prosjeka? Osnovne cijene u Hrvatskoj osjetno su niže nego na većini europskih tržišta. Tako proizvođači na tržištima slabije platežne moći pokušavaju potaknuti kupnju.
I to funkcionira u većini zemalja istočne Europe, gdje su auti i do 20% jeftiniji. Da su davanja na razini europskog prosjeka, u Hrvatskoj bismo vozili možda i najpovoljnije automobile u Europi.
Na cijenu Pasata kupac državi plati 72.000 kuna!
S Passatom je situacija slična kao s Cliom. Cijenom je Hrvatska i ovdje u zlatnoj sredini, ali opet bode postotak poreza. Na osnovnu cijenu Passata od oko 151.000 kuna hrvatski kupac državi plati dodatnih 47,6% ili gotovo 72.000 kuna.
Država veći postotak uzima samo u Finskoj (54,8%) i u Danskoj, gdje država uzima 170% osnovne cijene automobila. U ostatku zemalja Europske unije davanja su vrlo umjerena te se ponovno uglavnom kreću između 20 i 30%.
