Iako je naplata autocesta vinjetama jeftinija i jednostavnija, Hrvatska se odlučila za elektroničku naplatu ENC uređajima i DSRC čitačima registracija
Finska, Njemačka, Latvija, Litva, Estonija, Cipar, Danska, Malta,
Luksemburg, Belgija i Nizozemska države su Europske unije koje ne
naplaćuju vožnju osobnim automobilima svojim autocestama. Neke od
njih naplaćuju samo određene tunele ili mostove. To je odlično za
sve njihove građane, ali i za sve koji putuju kroz njihove
države. Ne samo da je vožnja autocestama besplatna nego nema
naplatnih kućica i čekanja u prometnim špicama.
Države koje naplaćuju svoje autoceste, ali su riješile problem
stvaranja gužvi na naplatnim mjestima fizičkim ili elektronskim
vinjetama, jesu Austrija, Mađarska, Slovenija, Češka,
Slovačka, Bugarska, Rumunjska i Švedska.
Povijesna zarada
Austrija je još 1997. godine uvela vinjete, koje su više od dva
desetljeća bile u formi naljepnice koja se morala zalijepiti na
vjetrobransko staklo, dok se danas može birati – naljepnica
ili digitalna vinjeta. Na potpunu digitalizaciju vinjeta odlučila
se Slovenija početkom 2022. godine. Sada je kupovina vinjeta i
njihovo korištenje još jednostavnije. Možete je kupiti putem
interneta, kao i na benzinskim pumpama i drugim prodavaonicama, a
više se ne mora lijepiti na staklo već se vezuje uz registarsku
oznaku.
Sustav elektronskih vinjeta sličan je i u ostalim spomenutim
državama koje naplaćuju autoceste putem vinjeta.
Primjerice, Švedska je od 2015. uvela vinjete, ali samo
oko najvećih gradova poput Göteborga, Malmöa i Stockholma. Neke
od država naplaćuju posebno određene tunele ili mostove.
Hrvatska zasad spada u skupinu država koje naplaćuju autoceste po
dionici, a najviše ih, baš kao i Hrvatska, naplaćuje cestarinu
tradicionalnim putem, plaćanjem na naplatnim kućicama. Uz
Hrvatsku tu su još i Francuska, Italija, Španjolska,
Portugal, Grčka, Poljska i Irska. Dakle, većina država koje, baš
kao i Hrvatska, imaju snažan ljetni turizam. Pa zbog čega
onda uz naplatu na naplatnim kućicama usporavaju promet u
turističkoj sezoni i ne uvedu vinjete?
Razlog je vrlo jednostavan. Naplatom po dionici autoceste više se
zarađuje. Hrvatska je lani imala povijesno naplaćenu cestarinu na
autocestama, preko tri milijarde kuna. Vrlo plastičan
primjer. Ako se turist koristi autocestom od Zagreba do
Splita, za povratnu cestarinu će platiti 53 eura. Dakle, za
ukupno oko 800 km. Za taj se novac u Slovačkoj možete voziti
gotovo cijelu godinu, jer godišnja vinjeta stoji 60 eura.
Slovenska godišnja vinjeta, primjerice, stoji 110 eura.
Dakle, koncesionari se, u Hrvatskoj su osim državnog HAC-a, još
dva – Bina Istra (Francuzi) i AZM (Austrijanci), ne žele
odreći zarade koja bi se sigurno smanjila uvođenjem vinjeta, koje
bi za građane bile mnogo povoljnije, dijelom i zbog vraćanja
kredita koje smo uzimali kada smo gradili autoceste.
Kontrola mobilnih jedinica
Zbog toga se godinama najavljuje novi beskontaktni sustav naplate
cestarine koji bi barem riješio gužve na naplatnim kućicama,
kakav ima primjerice Poljska. Hrvatske autoceste su početkom
travnja objavile natječaj za odabir izvođača za novi elektronički
sustav naplate cestarine. Natječaj traje 60 dana, a rok za
implementaciju sustava je dvije godine, pa naplatu putem DSRC
sustava možemo očekivati do sredine 2025. godine. Takav se sustav
koristi u Australiji, Čileu i Južnoj Africi. Procijenjena
vrijednost nabave novog sustava naplate cestarine iznosi
100.000.000 eura, a većina bi se trebala povući iz EU fondova.
Podsjetimo, još početkom 2019. je najavljeno uvođenje DSRC
sustava naplate cestarine, koji se trebao uvesti 2022., no to se
nije dogodilo. Novim sustavom će se naplaćivati cestarina na dva
načina, ENC uređajima (obvezno za teška vozila) i pomoću portala
s ugrađenim DSRC čitačima (Dedicated Short-Range
Communications) i kamerama za detekciju prolaza vozila povremenih
korisnika autocesta (ALPR sustav automatskog čitača registarskih
oznaka), a plaćat će se putem registracija vozila prepaidom ili
terećenjem kartice. One koji se žele “švercati” lovit će 74
automobila mobilnih jedinica.
Na svakoj će lokaciji na autocesti na kojoj je vozila potrebno
prepoznati – na naplatnim točkama na autocesti i izvan autoceste
– postojati portal s ugrađenim DSRC čitačima, koji će
omogućiti komunikaciju s ENC uređajima ugrađenima u vozila.
Portali će na naplatnim točkama imati i kamere za detekciju
prolaza vozila povremenih korisnika autocesta.
Sustav naplate e-vinjetama je jednostavniji, njegovo je uvođenje
jeftinije, a za same građane bi cestarina bila jeftinija. No,
Hrvatska se na to nije odlučila.
