Zakon ne obavezuje na posjedovanje 'ljetne opreme' na način kako propisuje zimsku pa ne čudi da mnogi ne razmišljaju o 'preobuvanju' svog auta u gume primjerene upotrebi u ljetnim mjesecima. No, time zazivaju nesreće
Svake godine početkom studenoga policija, autoklubovi i
specijalizirani mediji te prometni stručnjaci vozače pozivaju da
poštuju zakon i na vrijeme nabave odnosno na svoja vozila
montiraju zimsku opremu ili, sasvim konkretno, ljetni set guma
zamijene zimskima ili na svom vozilu imaju ljetne gume s
minimalnom dubinom profila od 4 mm te odgovarajuće lance za
snijeg u prtljažniku, dostupne i uvijek spremne za montažu.
Svi znamo i da je od ta dva rješenja bolje imati prave zimske
gume, jer ljetne funkcioniraju do 7 stupnjeva Celzijevih, a kada
temperatura padne ispod te granice, gube svojstva i nisu više
toliko učinkovita kao u toplijem dijelu godine.
Unatoč tome, na našim cestama ni danas nije rijetkost vidjeti
vozače koji po snijegu i ledu pokušavaju voziti na ćelavim i
dotrajalim zimskim gumama, dovodeći tako u opasnost i sebe i
druge. Ne čudi stoga da policija stalno upozorava na potrebu
poštivanja zakona.
No, što je s onima koji su problemu odlučili doskočiti tako da
tijekom cijele godine voze na zimskim gumama? Zakonska odredba
definira kako je u Hrvatskoj zimska oprema obvezna na zimskim
dionicama javnih cesta od 15. studenoga tekuće godine do 15.
travnja iduće godine. Dakle, zakon ne obavezuje na posjedovanje
ljetne opreme na način kako propisuje zimsku, pa zapravo ne treba
čuditi da je takvih na našim cestama možda i više od ovih koji
čitave godine voze na starim ljetnim gumama. I time zapravo nose
glavu u torbi baš poput onih drugih.
Mada je za to ponekad dovoljno pogledati stanje takvih guma nekih
sudionika u prometu, izrečenu tvrdnju ne iznosimo napamet.
Pripremajući ovu temu naišli smo na najnovije istraživanje koje
su nedavno pripremili i objavili stručnjaci austrijskog autokluba
(ÖAMTC), inače partnerskog kluba našeg HAK-a, koji su očito bili
inspirirani istim pitanjima.
Kako bi točno ispitali koje su razlike u ponašanjima ljetnih i
zimskih guma na ljetnim temperaturama, ali u različitim uvjetima,
proveli su nekoliko testova na suhim i mokrim podlogama. Sasvim
očekivano, rezultati su pokazali da su zimske gume podbacile u
svim kategorijama, od kočenja na suhom i vlažnom asfaltu do
akvaplaninga.
Konkretno, zaustavni put na suhom, na temperaturi od 20 stupnjeva
Celzijevih, s brzine od 100/ km/h testnog automobila (Seat Ateca)
s rabljenim zimskim gumama povećao se za 4,6 metara te je iznosio
43,1 m, u odnosu na 38,5 metara zaustavnog puta istovjetnog
testnog vozila, ali s ljetnim gumama. Na mokroj podlozi te su
brojke još i gore: umjesto 47,8 metara koliko je u tim uvjetima
trebalo Ateci na ljetnim gumama da se zaustavi s brzine od 100
km/h, put kočenja na korištenom zimskom setu iznosio je 53,7
metara, što je povećanje za 5,9 metara.
U oba slučaja, i više nego dovoljno za nezgodu s velikom
materijalnom štetom, ili još gore, nesreću s teškim posljedicama.
Potvrđuju to uostalom i podaci jednog prethodnog istraživanja
istog autokluba, kad se pokazalo da do akvaplaninga na istrošenim
zimskim gumama dolazi već ispod 65 km/h, dok je ta brzina kod
novih ljetnih znatno većih 80 km/h.
Dakle, vozite li i vi s takvim gumama, ne zaboravite da time
riskirate vlastiti i tuđe živote. Cjelogodišnje gume tek su malo
bolji izbor, i to čak ne u svim kategorijama, pa za sigurnost bez
kompromisa uvijek treba birati odgovarajuće gume za odgovarajuće
sezone i, ne manje važno, voziti na odgovarajućem pritisku. Kad
smo kod toga, kada ste ga posljednji put provjerili?
