Za prevaru u osiguranju u Hrvatskoj kazna zatvora je do 8 godina
Osiguravajuća društva se svakodnevno susreću s pokušajima
prijevara, zbog čega društva za osiguranje imaju posebne odjele
koji se bave prijevarnim štetama, a za otkrivanje prijevara
koriste vrlo sofisticirana informatička rješenja koja obrađuju
velike količine podataka koristeći napredne tehnologije poput
umjetne inteligencije ili analize socijalnih mreža. Prijevare
osiguranja nisu ništa novo, postoje od kad postoje i
osiguravajuća društva, no razvojem tehnologije postale su sve
brojnije. Jedinstvenih podataka o prijevarama u osiguranju
nema, ali procjenjuje se da danas do čak pet posto ukupno
isplaćenih šteta u Hrvatskoj otpada na prevare. To znači da u
Hrvatskoj godišnja šteta od prevara u osiguranju iznosi od 250 do
300 milijuna kuna, a tu štetu plaćaju svi osiguranici kroz
povećanu premiju osiguranja, piše portal revijahak.hr.
Prevare su daleko najčešće kod autoosiguranja. Lažirane prometne
nesreće, sumnjive liječničke dijagnoze, prijavljene nepostojeće
štete, visoki iznosi računa za popravke motornih vozila,
dogovorena i organizirana krađa kasko osiguranih automobila su
klasične prevare autoosiguranja, a prevaranti mogu biti obični
ljudi kojima se pružila prilika za regresom većeg odštetnog
zahtjeva nego što im pripada pa do pravih profesionalaca koji se
prevarama u osiguranju bave u sklopu organizirane kriminalne
organizacije. Shodno tome, iznosi nastale štete mogu biti
bagatelni, ali i vrlo veliki.
– U svim segmentima osiguranja postoji više ili manje pokušaja
prijevara, međutim najveći broj je u autoosiguranju kroz
namještene prometne nezgode te falsificiranu medicinsku
dokumentaciju. Sličnih šteta ima i u drugima segmentima
osiguranja kao što su osiguranje imovine, police iz odgovornosti
te životnom osiguranju, no jedan od razloga prevara u
osiguranju, kada je o prometnim nesrećama riječ, je činjenica da
nije nužno pozvati policiju na mjesto nesreće ako je
riječ samo o imovinskoj šteti.
Međutim, moramo znati da većina pokušaja prijevara uključuje
i neimovinsku štetu gdje se radi o većim isplaćenim
novčanim iznosima te se u tim slučajevima ne može izbjeći
pozivanje djelatnika policije na očevid. Pokušaji prijevara, su
kad je imovinska šteta u pitanju, vrlo česti po kasko
policama međutim i tada je s obzirom na klauzule u Uvjetima
potrebno zvati policiju s obzirom na odredbu potrebe
alko-testiranja – kažu u Hrvatskom uredu za osiguranja (HUO).
Angažmanom osiguravajućih društava putem Hrvatskog ureda za
osiguranje predložene su i izglasane sredinom 2011. izmjene
Kaznenog zakona, kojima se predviđa kažnjavanje samih
pripremnih radnji prevare u cilju proširenja kaznenopravne
zaštite, a obuhvaća radnje kojima se davanja iz osiguranja
pribave drugome, te ima isključivu sankciju zatvorske kazne.
Zlouporaba osiguranja definirana je člankom 238. Kaznenog zakona
prema kojem je propisana kazna zatvora do tri godine za onoga tko
s ciljem da sebi ili drugome pribavi osigurninu uništi, ošteti
ili sakrije stvar koja je osigurana protiv uništenja, oštećenja,
gubitka ili krađe. Ista kazna je propisana i za onoga tko s
ciljem da sebi ili drugome pribavi pravo iz osiguranja,
socijalnog osiguranja ili socijalne skrbi hini bolest, tjelesno
ozlijedi sebe ili drugoga ili sebi ili drugome naruši zdravlje.
Za počinjenje tog kaznenog djela nije potreban nastanak štete u
vidu nezakonitog pribavljanja prava iz osiguranja, a ako
počinitelj kaznenog djela zlouporabe osiguranja pribavi i naplati
osigurninu te time stekne protupravnu imovinsku korist, neće se
više raditi o kaznenom djelu zlouporabe osiguranja već o kaznenom
djelu prijevare za koju je propisana još stroža kazna od šest
mjeseci do pet godina zatvora, odnosno od jedne do osam godina
zatvora ako je pribavljena znatna imovinska korist ili
prouzročena znatna šteta (prema pravnom shvaćanju Vrhovnog suda
veća od 60.000 kn).
Ako je prevarom pribavljena mala imovinska korist (prema Vrhovnom
sudu do 2000 kn), kazna je do jedne godine zatvora. Osim
toga, postojećim zakonom omogućena je razmjena podataka tako da
sustav za otkrivanje prijevara ima podatke o svim štetnim
događajima i tako rješava pitanje raspršenosti podataka po
pojedinim društvima za osiguranje.
Hrvatski ured za osiguranja upozorava da problem prevara u
osiguranju nije problem samo pojedinog društva i države već često
ima međunarodni karakter.
– Potrebna je transparentna i brza razmjena informacija između
tijela država u regiji (policije, udruženja osiguratelja i dr).
Jedino tako je moguće na neki način prevenirati ili otkriti pa
procesuirati počinitelje prevarnih radnji na štetu osiguratelja.
Osim toga u otkrivanju prevara u osiguranju nužna je povezanost i
bolja suradnja industrije osiguranja s policijom, državnim
odvjetništvom i drugim tijelima pravosuđa i države kako bi se u
punoj mjeri podržali napori policije u detektiranju pokušaja
prevara u osiguranju, ali i osigurala brza i nesmetana primjena
odgovarajućih zakona odnosno kažnjavanje počinitelja tih djela i
oduzimanje protupravno stečene imovine – kažu u HUO-u.
