Prebrza vožnja na našim cestama lani je dovela do 103 poginula i 3287 ozlijeđenih, a smrti 53 osobe kumovao je alkohol
Ukupno 31.453 prometne nesreće MUP je evidentirao tijekom
protekle godine, od čega je 22.307 nesreća s materijalnom štetom,
8883 nesreća s ozlijeđenim osobama te 263 prometne nesreće s
poginulim osobama. U tim su prometnim nesrećama 292 osobe
poginule, 2610 ih je teško, a 9308 lakše ozlijeđeno. Među
poginulima je i desetoro djece u dobi do 14 godina – dvoje u
svojstvu vozača (bicikl, romobil…), šest ih je poginulo dok su se
prevozili kao putnici u vozilu te dvoje kao pješaci. Ovi podaci
potvrđuju raniju spoznaju da većina djece gine u automobilima
svojih najbližih, najčešće roditelja, s kojima bi trebali biti
najsigurniji. No, ona to nisu jer vozači djecu često prevoze na
nesiguran način, bez da ih vežu sigurnosnim pojasom, bez
korištenja sigurnosne sjedalice ili postolja.
U lanjskim prometnim nesrećama teško je ozlijeđeno 106 djece (31
u svojstvu vozača, 30 u svojstvu putnika te 45 u svojstvu
pješaka). Također, lakše je ozlijeđeno 583 djece: 78 dok su
vozili (pretpostavljamo, bicikl ili romobil), 357 u svojstvu
putnika i 148 pješaka. Od 292 poginule osobe, njih 53 poginulo je
u prometnim nesrećama u kojima su vozači bili pod utjecajem
alkohola. U 2021. godini, doznajemo iz MUP-a, evidentirano je
1389 prometnih nesreća s nastradalim osobama u kojima su vozači
bili pod utjecajem alkohola. Uz navedene 53 poginule osobe, još
su 1874 ozlijeđene.
Među okolnostima koje su prethodile prometnim nesrećama, kod
sudara s najtežim posljedicama izdvaja se brzina neprimjerena
uvjetima. Ona je dovela do 103 pogibije u prometu te do 3287
ozlijeđenih. Nepropisna brzina prethodila je nesrećama u kojima
je još deset ljudi poginulo, a 422 osobe su ozlijeđene. Nesreća
kojima je prethodila prebrza vožnja lani je bilo ukupno 2823, s
ukupno 113 poginulih. Dakle, gotovo svakog trećeg stradalog lani
je ubio prebrzi vozač. Nepropisno pretjecanje krivo je za 17
smrti u prometu, dok su vozači koji nisu poštivali prednost
prolaza u 1492 izazvane nesreće uzeli 16 života. U tim je
prilikama 2376 osoba ozlijeđeno.
Daleko više nesreća dogodilo se zbog otimanja prednosti, no
nesreće kojima je prethodilo nepropisno pretjecanje češće su
završile smrću i teškim ozljedama sudionika jer se one u pravilu
događaju pri većim brzinama. Nepropisno kretanje vozila na
kolniku odnijelo je 74 života. U 421 prometnoj nesreći kojoj je
prethodilo nepropisno uključivanje u promet devet je osoba
poginulo, a još ih je 494 ozlijeđeno. Pogledamo li vrste najtežih
prometnih nesreća, najviše je poginulih u sudaru vozila u
pokretu, a tako je bilo i godinu dana ranije.
U odnosu na 2020., zabilježen je uzlazni trend od 23,7%. U takvoj
vrsti sudara život je lani izgubilo 112 osoba, a 6605 ih je
ozlijeđeno. Pri tome je najviše osoba (69) poginulo kad su se
sudarila vozila iz suprotnih smjerova. Slijedi bočni sudar, u
kakvome je 26 osoba izgubilo život, ali ih je najviše (2264)
ozlijeđeno. Pri vožnji u slijedu, odnosno jedan iza drugoga, lani
je bilo 13 poginulih i 2120 ozlijeđenih. Slijetanje vozila
s ceste druga je na rang listi vrsta nesreća u kojima se gubi
najviše života – njih 93, uz 2381 ozlijeđenu osobu. Treće
neslavno mjesto s 37 poginulih i 1179 ozlijeđenih osoba drži
nalet na pješaka.
Zabrinjava i trend rasta broja teških prekršaja koji su
prethodili nesrećama s najviše poginulih i ozlijeđenih.
Primjerice brzina neprimjerena uvjetima zabilježena je u
14,5% više slučajeva, a nepropisno pretjecanje bilježi rast od
22%, kad je riječ o okolnostima koje su prethodile teškim
prometnim nesrećama.
