Usprkos gotovo neograničenim ovlastima policije pri nadzoru, postoji 'caka' na koju se vozači ipak mogu osloniti kod pisanja prigovora
Pokušaji da se vozači spase od kazni pisanjem raznoraznih
prigovora nisu nikakva novost, no praksa pokazuje da se taj potez
isplati isključivo kad postoji opravdan razlog, odnosno uporište
u zakonu. U suprotnom, samo slijede dodatni sudski troškovi…
Takav scenarij, primjerice, izgledan je kad se dobivena prometna
kazna nastoji osporiti zbog “problematičnog” mjesta na kojemu je
policijski službenik zaustavio vozilo prilikom nadzora prometa.
Zašto? Zato što pogled u Zakon o sigurnosti prometa na cestama,
pa i u temeljem njega donesen Pravilnik o načinu postupanja
policijskih službenika u obavljanju poslova nadzora i upravljanja
prometom na cestama, otkriva da takva “problematična mjesta”
zapravo ne postoje. Ili su, barem, dobro skrivena i predstavljaju
sklizak teren za podnositelje prigovora jer se u konačnici sve
svodi na sigurnosnu procjenu policajca. U članku 17. spomenutog
Pravilnika, primjerice, stoji da su policijski službenici
prilikom nadzora prometa “dužni zaustavljanje obavljati na dijelu
ceste uz desni rub kolnika u pravcu kretanja, tako da ostali
sudionici u prometu mogu pravovremeno uočiti zaustavljena vozila,
vodeći pri tome računa da ne ometaju promet ili ugrožavaju
vlastitu sigurnost ili sigurnost drugih sudionika u prometu”.
Iz ovoga se može iščitati da je u praksi gotovo svako mjesto
pogodno za zaustavljanje, osim valjda mračnog tunela i zavoja,
sve dok se zaustavljanje obavlja uz desni rub kolnika. No, potom
se saznaje da niti taj desni rub kolnika nije uvjet. Već u
sljedećoj rečenici, naime, piše da se “zaustavljanje može obaviti
i sa suprotne strane ceste, ako to zahtijevaju razlozi
sigurnosti”.
Koji sigurnosni razlozi? To nije navedeno, tako da je sve
prepušteno procjeni policijskog službenika, koji po vlastitom
nahođenju može vozilo zaustaviti uz desni rub kolnika ili na
“suprotnoj strani ceste”.
Potom, na užas svakoga tko bi želio napisati prigovor, slijedi
jednako sklizak teren. Nakon što se saznalo da se vozilo,
zapravo, može zaustaviti na obje strane ceste, saznaje se i da se
“zaustavljanje vozila u pravilu obavlja na mjestima gdje se
vozilo cijelom svojom površinom može ukloniti s kolnika”. Dakle,
samo “u pravilu”. Upravo stoga, ispada da policija nadzor prometa
u skladu s propisima može obavljati i tamo gdje nema baš nikakvih
uvjeta da zaustavljeno vozilo u konačnici makne s ceste.
Tu se, međutim, otvara i jedina prava šansa za prigovor – u
Pravilniku, naime, stoji da u slučaju svakog zaustavljanja na
kolniku “na policijskom vozilu mora biti upaljeno plavo
rotacijsko svjetlo, a policijsko vozilo mora se nalaziti iza
vozila koje je zaustavljeno”. Ovdje, dakle, nije korištena
konstrukcija “u pravilu”, nego riječ “mora”, pa u slučaju da
policijski službenici zanemare ovu obavezu postoji dobar temelj
za prigovor, piše portal jutarnji.hr/autoklub.
Pritom treba znati da se po Zakonu o sigurnosti prometa na
cestama kolnikom ne smatraju autobusna stanica, benzinska
postaja, parkiralište, poljski i šumski putovi…
S druge strane, kolnikom se smatra zaustavna traka na autocesti,
pa je i tu propisano da u slučaju zaustavljanja – koje se na
autocesti u pravilu obavlja na “za to prikladnom mjestu”, ali “u
osobito opravdanim slučajevima” može biti obavljeno i u
zaustavnoj traci – na policijskom vozilu moraju biti uključeni
svjetlosni znakovi, a policijsko vozilo mora se nalaziti iza
zaustavljenog vozila.
