Postupak naplate štete se može ubrzati ako je poznat naziv stranog osiguratelja vozila štetnika, provjerom imenovanog korespondenta za rješavanje šteta koje osiguranici stranog osiguratelja prouzroče u Hrvatskoj
Prometne nesreće s inozemnim vozilima na hrvatskim prometnicama
nisu česte, ali se događaju. Razlikuje li se procedura u takvoj
situaciji, ukoliko se u njoj nađete u odnosu na nesreće s
hrvatskim vozilima i može li se prometna nesreća s inozemnim
vozilom smatrati većim problemom od nesreće s vozilom hrvatskih
registarskih pločica?
Godišnje se u Republici Hrvatskoj dogodi oko 6000 prometnih
nesreća koje prouzroče vozači vozila stranih registarskih oznaka,
pokazuju podaci i evidencija Hrvatskog ureda za osiguranje (HUO)
i njegovih članica. U pandemijskoj 2020. godini taj je broj bio
znatno smanjen dok je u 2021. godini zabilježen ponovni trend
rasta takvih prometnih nesreća na gotovo pretpandemijske brojke,
piše portal revijahak.hr.
Najveći broj prometnih nesreća događa se s inozemnim vozilima iz
susjednih država, ali i iz država koje u turističkom smislu
predstavljaju naša najznačajnija emitivna tržišta. Na vrhu popisa
su i države u koje se iselio veći broj hrvatskih građana.
Temeljem podataka prijavljenih šteta strane odgovornosti prema
zemlji iz koje dolazi štetnik, a prema podacima dostupnim u
Publikaciji Motorna vozila i osiguranje 2020., u prvih pet
zemalja nalaze se: Njemačka (1115.), Bosna i Hercegovina (583),
Slovenija (442), Austrija (345) i Italija (227).
Dogodi li se nesreća s vozilom stranih registarskih oznaka
određene razlike ipak postoje kod utvrđivanja odgovornosti.
Postupak utvrđivanja odgovornog osiguratelja može potrajati i do
6 tjedana, a to vrijeme je sukladno međunarodnim sporazumima koji
se primjenjuju u slučaju prekograničnih nesreća. Prema Zakonu o
obveznim osiguranjima u prometu oštećena osoba svoj odštetni
zahtjev podnosi Hrvatskom uredu za osiguranje, a svi članovi
HUO-a koji se bave osiguranjem od automobilske odgovornosti pod
određenim uvjetima obrađuju takve odštetne zahtjeve. Dakle,
odštetni zahtjev se može podnijeti bilo kojem društvu za
osiguranje koje će zaprimiti odštetni zahtjev ili uputiti
oštećenu stranku na drugo društvo za osiguranje koje je temeljem
međunarodnih sporazuma nadležno za rješavanje odštetnog zahtjeva.
Postupak se može ubrzati ako je poznat naziv stranog osiguratelja
vozila štetnika, provjerom imenovanog korespondenta za rješavanje
šteta koje osiguranici stranog osiguratelja prouzroče u
Hrvatskoj. Duljina rješavanja odštetnih zahtjeva u slučaju
prometnih nesreća u kojima sudjeluju strana vozila ovisi i o
dostupnosti podataka o osiguranju stranog vozila.
Dogodi li se prometna nesreća s vozilom sa stranim pločicama
preporuka je fotografirati vozila na mjestu nesreće, registarsku
oznaku stranog vozila i ‘zelenu kartu’ ukoliko je vozač
stranog vozila posjeduje ili policu osiguranja stranog vozila.
Neke države, koje su po broju registriranih vozila puno veće od
Hrvatske, a iz kojih dolazi veliki broj turista i iseljenih
hrvatskih građana, iz primjerice Njemačke, nemaju mogućnost
online provjere podataka o osiguranju po registarskoj pločici kao
što to ima Hrvatska, a što tehnički omogućuje Hrvatski ured za
osiguranje.
Ipak, prometna nesreća s inozemnim vozilom ne treba se smatrati
većim problemom od nesreće (sudara) s vozilom
hrvatskih registarskih pločica pa stoga ne morate strahovati
od takvih vozila, ukoliko ih uočite na prometnici. Razlika je
jedino u postupku rješavanja odštetnog zahtjeva koji može
vremenski nešto duže potrajati nego što je to slučaj s prometnim
nesrećama u kojima sudjeluju samo vozila hrvatskih registarskih
oznaka. Na oba tipa nesreća primjenjuje se Zakon o obveznim
osiguranjima u prometu te se odštetni zahtjevi rješavaju u za to
predviđenom zakonskom roku od 60 dana.
Iz Hrvatskog ureda za osiguranje ističu kako je rok za davanje
obrazložene ponude za naknadu štete odnosno utemeljenog odgovora
propisan Direktivom o obveznom osiguranju motornih vozila. Većina
država članica Europske unije implementirala je, u vlastita
nacionalna zakonodavstva, odredbu o tromjesečnom roku za
rješavanje takvih odštetnih zahtjeva.
Smije li vozilo stranih registarskih pločica napustiti Republiku
Hrvatsku prije nego se utvrdi krivnja, ukoliko na inozemnom
vozilu ne postoje oštećenja opasna za daljnje prometovanje
vozila? Nekoliko faktora utječu na postupak u ovakvim
situacijama. Najvažnije je utvrditi radi li se o prometnoj
nesreći u kojoj je nastupila samo materijalna odnosno imovinska
šteta ili se radi o nesreći s ozlijeđenim osobama ili smrtnim
posljedicama. Treba ustanoviti da li je strani državljanin
počinio prekršaj ili je počinio kazneno djelo, a važnu ulogu igra
i činjenica radi li se o strancu državljaninu države članice
Europske unije ili vozač dolazi izvan EU-a. Postupanje
policijskih službenika u ovakvim situacijama propisano je člankom
294. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, a ukoliko se radi o
prometnoj nesreći s ozlijeđenim ili smrtno stradalim osobama tada
o postupanju prema stranom državljaninu odlučuje državni
odvjetnik koji može odrediti mjeru pritvora dok traju istražne
radnje.
