Punionice stradavaju i zbog nepažnje vozača, bilo da ih udaraju vozilima, bacaju konektore na asfalt... Problem su i oni koji ne pune automobil, ali zauzimaju mjesto uz punionicu. Uskoro kreće naplata 'kazni' i za njih
Elektromobilnost više nije nova, nije apstraktna. Ona je ovdje i
treba joj se prilagoditi onako kako to zahtijevaju potrebe tog
dijela tržišta, odnosno naviknuti se na pravila koja su, zapravo,
već jasno postavljena. Dobro znamo da se kod nas neki novi
trendovi ponekad malo sporije realiziraju, a tako je i kad
govorimo o novim vozilima koja za pogon više ne koriste neki od
motora s unutarnjim sagorijevanjem, već elektromotore. Sukladno
tome, njima nije potreban odlazak na benzinsku postaju, već
vozači traže adekvatan priključak na kojem mogu električnom
energijom napuniti baterije svog električnog vozila.
Iako mnogi proizvođači automobila predviđaju da bi se više od 60
posto punjenja trebalo odvijati kod kuće, a tek u rjeđim
situacijama, kad nam je stvarno nužno u kraćem vremenu dobiti što
više energije u bateriji (tijekom duljih putovanja), koristiti
neku od javnih punionica, to baš i nije tako. Barem kad govorimo
o Hrvatskoj. Još uvijek jako velik broj korisnika električnih
vozila koristi isključivo javne punionice, a mnogi od njih to
rade i na krivi način. Poznato je kako brže punjenje, a to je od
11 kW pa i do nekoliko stotina kW, ostavlja danak na trajnosti
baterija. Izuzmemo li taj segment, i dalje je velik broj vozača
koji gledaju samo sebe i ne misle na ostale korisnike. Tako su
česte situacije da se vozilo napuni, a onda ostane i po nekoliko
sati priključeno na punionicu jer si je netko tako riješio
problem parkiranja. Zbog toga, ali i ostalih situacija koje se
događaju u svakodnevnom korištenju punionica, provjerili smo u
ELEN-u, dijelu Hrvatske elektroprivrede, kakvo je stanje na
terenu te kako se može doskočiti navedenim problemima.
Od 1. srpnja nešto se izmijenio način korištenja ELEN punionica
pa se sada za njihovo korištenje treba koristiti mobilna
aplikacija. Dobra je stvar što se još uvijek sva punjenja
odvijaju bez naplate. Trenutačno testiraju sve mogućnosti
sustava, ispravljaju bugove, osluškuju mišljenja korisnika te
prikupljaju vrijedna iskustva. Sukladno tome, uskoro možemo
očekivati i početak naplate korištenja punionica. Pripremaju se i
modeli naplate samog korištenja punionice, odnosno električne
energije te svojevrsno kažnjavanje neodgovornih vozača.
Naime, u pripremi je i naplata prekovremenog zauzimanja
priključka, nakon završetka procesa punjenja. To je dakako i
potrebno jer neodgovorni korisnici punionica tako oduzimaju
mogućnost punjenja ostalim vozačima. Ujedno, kad počne naplata,
time će ugrožavati i prihod vlasnika punionica, što je u ovom
slučaju Hrvatska elektroprivreda. Infrastruktura s vozilima
komunicira dvosmjerno, prateći standarde i naredbe iz tzv.
protokola OCPP (Open Charge Point Protocol), koji je
standardizirao korištenje punionice i omogućio svim korisnicima
korištenje opreme svih pružatelja te usluge. HEP-u, kao
pružateljima usluge punjenja, omogućeno je daljinsko praćenje i
upravljanje infrastrukturom, a jedna od korisničkih
funkcionalnosti je i korištenje zaključavanja vozila (najčešće
pritiskom tipke na beskontaktnom ključu) za zaključavanje
konektora i kabela u njemu. Daljinsko otključavanje konektora
tema je o kojoj se puno raspravlja pa tako i o tome kako i koliko
naplaćivati prekovremeno zauzimanje priključka nakon završetka
sesije punjenja. U zakonskoj regulativi uskoro bi trebalo biti
propisano kažnjavanje i korisnika vozila pokretanih motorom s
unutarnjim sagorijevanjem koji se parkiraju na mjestima
rezerviranim za punjenje električnih vozila.
Imate li problema s vandalizmom, stradavaju li vam punionice,
pitali smo u HEP-u.
– Apsolutno! S obzirom na to da se još uvijek radi o projektu
koji je u završnoj fazi razvoja, investicije su visoke, a
operativni troškovi pogona i održavanja punionica daleko od
optimalnih. Tome treba pribrojiti i vandalizam, odnosno udarce
teretnim vozilima, ispuštanje i udaranje plastičnih konektora u
asfalt, neovlašteno pritiskanje sigurnosnog isklopa, natezanje
kabela punionice… Takvo, prije svega nestručno, neovlašteno i
nemarno korištenje opreme nikako nije pokriveno svim našim
garantnim klauzulama. Iznenađujuće je velik broj takvih slučajeva
koji uzrokuju dugotrajnu nabavu i dopremu potrebnih rezervnih
dijelova. Inače, samo održavanje ELEN punionica podijeljeno je na
nekoliko razina. Prvu razinu predstavlja služba za korisnike koja
daljinski pokušava napraviti određene resete, zatim slijedi
interventno održavanje i provjere jednostavnijih sklopnih
problema u samoj punionici te, naposljetku, otklanjanje
konkretnijih hardverskih ili softverskih kvarova. Iz svega toga
jasno je koliko je pružanje usluge e-mobilnosti u najmanju ruku
jako izazovan posao – istaknuo je Domagoj Puzak
iz Tima za e-mobilnost HEP grupe.
Nakon što uslijedi komercijalizacija doći će do cijelog niza
novih parametara kojima će se omogućiti daljnje optimalno
razvijanje projekta. Kao vodeći, ali ne i jedini pružatelj usluge
punjenja električnih vozila na hrvatskom tržištu, HEP nastavlja
analizirati stanje tržišta i regionalne potrebe te će se,
sukladno tome, povećavati broj punionica i priključaka na
određenim frekventnim lokacijama. Također, povećavat će snagu na
postojećoj modularnoj infrastrukturi.
