Kako svijet postaje sve ubrzanije mjesto, prometne nesreće postaju učestalija pojava, a onda slijede popravci
Prilikom kupnje rabljenog automobila, najvažnije je saznati je li
on ikada bio uključen u prometnu nesreću. Nakon što je
karoserija oštećena, slabi torzijska krutost, zbog čega su sve
buduće nesreće opasnije. Ulaganja nakon prometne nesreće uglavnom
su da se prikrije šteta kako bi se automobil prodao. Vjerojatnost
kupnje rabljenog automobila koji je sudjelovao u
nesreći uvelike ovisi o njegovoj marki i modelu.
Platforma za provjeru povijesti automobila, carVertical,
proveo je istraživanje oštećenosti rabljenih automobila između
lipnja 2020. i lipnja 2021. godine, pri čemu je analizirano
gotovo milijun izvješća o povijesti automobila, a uključene
države su Poljska, Rumunjska, Mađarska, Češka, Bugarska,
Hrvatska, Srbija, Slovačka, Slovenija, Rusija, Bjelorusija,
Francuska, Litva, Ukrajina, Latvija, Italija i Njemačka, piše
portal jutarnji.hr./autoklub.
Što se tiče najviše oštećenih modela, istraživanje pokazuje kako
je Lexus prvi na ljestvici. Iako je proizvođač na odličnom glasu
što se tiče pouzdanosti, to bi se moglo objasniti što su modeli
snažniji, pa vozači često precijene svoje vozačke vještine. To bi
moglo vrijediti i za BMW i Jaguar, koji su relativno jeftini u
svojem segmentu, ali su za neke previše okretni. Subaru je na
drugom mjestu, što pokazuje da ni sustav pogona na sva četiri
kotača ne može zaštiti od nezgodne situacije. Osim navedenih
četiri proizvođača, tu je i Dacia, poznata po svojoj
pristupačnosti u automobilskoj industriji. Upravo zbog toga,
Dacie se uglavnom koriste kao ‘radni konji’, a nesreće se
događaju zbog nedostatka brige. S druge strane, pet najmanje
oštećenih modela dokazuju da snaga i veličina vozila utječu na
vjerojatnost prometne nesreće. Primjerice, Fiat uglavnom
proizvodi samo kompaktne automobile, dok su Citroeni i Peugeoti
na cesti uglavnom snage od 90 do 150 KS.
Osim navedenoga, carVertical je provjerio u kojim zemljama
prevladava najveći postotak oštećenih polovnjaka. Te razlike
vjerojatno su rezultat različitih navika vozača i razine
razvijenosti različitih zemalja. Primjerice, stanovnici zemalja s
većim BDP-om vjerojatno si mogu priuštiti novija vozila, dok će
se u niže plaćenim dijelovima Europe vjerojatno uvoziti jeftiniji
i ponekad oštećeni automobili iz inozemstva.
