Takve sustave možete u vožnji koristiti do mile volje bez straha da će vas policija zbog toga kazniti, no to ne znači da su bezopasni
Svi dobro znaju da je korištenje mobitela zabranjeno u vožnji. I
to s dobrim razlogom, jer tipkanje po mobitelu, ili još gore,
surfanje internetom u vožnji odvraća pažnju i potencijalno je
pogibeljno. No ako je mobitel tako opasan, što je onda s
takozvanim infotainment sustavima u automobilima, dodirnim
zaslonima koji kriju obilje funkcija i čije korištenje zna biti
zbunjujuće?
Sve funkcije udaljene jednom klikom
Moderni infotainment sustavi obiluju funkcijama poput navigacije,
namještanja parametara vozila, praćenja statistike vožnje,
povezivosti s telefonom, radio uređaja i drugih sustava zabave, a
na nekim automobilima na njih su smještene čak i komande klima
uređaja. Ipak, tih je funkcija osjetno manje nego na modernom
pametnom telefonu, virtualne ‘tipke’ su veće, mnogim funkcijama
se može pristupiti putem posebnih tipki na volanu, a kod nekih
pak automobila kompliciranije funkcije moguće je koristiti tak
kad je auto zaustavljen. Sve ih to čini jednostavnijima i
sigurnijima za korištenje od mobilnih telefona, no daleko od toga
da ne predstavljaju opasnost u vožnji. Naprotiv, brojne studije
pokazale su da su moderni infotainment sustavi jedan od najvećih
rizika za sigurnost vožnje u novim automobilima i da su uzrok
brojnih prometnih nesreća, piše portal oryx-asistencija.hr.
Opasnost kod korištenja ovakvih sustava proizlazi iz toga da
korisnici za najmanju promjenu na dodirnom zaslonu, na primjer
promjenu radio stanice, moraju maknuti oči s ceste na određeno
vrijeme. Za to vrijeme ne prate zbivanja na cesti, ili ih ne
prate dovoljno što može dovesti do skretanja auta s ceste,
neuočavanja nadolazeće prepreke poput pješaka i teške,
potencijalno smrtonosne, nesreće. Zapravo, problem je gotovo
identičan kao kod mobilnih telefona, s tim da infotainment kod
određene kategorije vozača može biti posebno opasan.
Kod određene kategorije vozača može biti posebno
opasan
Riječ je o nekim starijim osobama koje su manje vješte pri
korištenju pametnih mobilnih telefona ili ih uopće ne koriste.
Starije osobe nerijetko kupuju zastarjele telefone s klasičnim
tipkama jer se ne žele gnjaviti s kompliciranim dodirnim
zaslonima. Tako nemaju nikakvog iskustva ili vještine pri
korištenju dodirnog zaslona. No kod većine novih automobila,
takve osobe gotovo da nemaju mogućnost izbjeći dodirni zaslon.
Klasični radio s klasičnim tipkama u novom automobilu postao je
prava rijetkost i možete ga naći samo u osnovnim izvedbama
najjeftinijih automobila.
Istraživanje američke zaklade za sigurnost u prometu AAA iz 2019.
godine pokazalo je da starije osobe (između 55 i 75 godina) pri
odabiru nekih kompliciranih funkcija na infotainment sustavu ne
gledaju na cestu čak osam i pol sekundi duže od mlađih korisnika
(21 do 36 godina) koji su vješti s pametnim telefonima i dodirnim
zaslonima. No i kod mnogih mlađih u studiji je primijećeno da se
nerijetko muče s nekim funkcijama infotainment sustava.
Koliko sekundi ne gledate cestu kad se javite na
telefon?
Tijekom odabira kontakta i upućivanja telefonskog poziva poziv
putem infotainmenta mlađi vozači zbivanja na cesti nisu pozorno
pratili u prosjeku 17,7 sekundi, a tijekom odabira destinacije i
postavljanja navigacijskog sustava čak 31,4 sekunde. Samo ti
podaci dovoljno govore kakav su rizik zapravo infotainment
sustavi za sigurnost u prometu.
Pri istraživanju su korišteni sustavi u šest različitih vozila,
no s obzirom na to da infotainment sustavi postaju sve bogatiji
funkcijama, što ih nerijetko čini i kompliciranijima, situacija
se od 2019. do danas dodatno pogoršala. Stoga se vozačima
savjetuju da koriste samo najnužnije funkcije tijekom vožnje i
da, kada kupe novi automobil, dobro izvježbaju korištenje svih
potrebnih funkcija prije vožnje kako bi sustavi što manje
odvraćali pažnju s onoga što se zbiva na cesti.
