Električni automobili s većim dometom emitiraju više sitnih lebdećih čestica koje nastaju trenjem kočnica i guma te erozijom materijala od kojeg su napravljene
O električnim automobilima, s jedne strane, i benzincima i
dizelašima, s druge, napravljeno je toliko studija da su
prosječni vozači, a i građani, razumljivo, zbunjeni. Jedni kažu
dizelaši i benzinci su opasni, drugi kažu nisu, treći najavljuju
električne automobile kao spasitelje planeta, četvrti… A tisuću
petstoti? Evo, recimo da je studija Organizacije o ekonomskoj
sigurnosti i razvoju (OECD), baš ta, tisuću i petstota studija i
njezini nalazi nisu ohrabrujući.
Električni automobili donose manje emisije CO2 i dušikovih oksida
jer u mnogim državama struja se proizvodi ne ekološki prihvatljiv
način ili je uzgajaju u nuklearkama koje su neutralne sve dok se
ne dogodi – Černobil! Studija OECD-a ukazuje na drugi problem,
koji je mnogo opasniji za zdravlje ljudi nego za zdravlje
planeta. Električni automobili s većim dometom emitiraju više
sitnih lebdećih čestica koje nastaju trenjem kočnica i guma te
erozijom materijala od kojeg su napravljene. Ta sitna prašina
(PM2.5) opasna je za dišne organe ljudi. Zašto je tako? Masa
električnih automobila mnogo je veća nego onih s dizelskim ili
benzinskim motorima. Na primjer, Volkswagen Golf 8 težak je oko
1300 kg u osnovnoj izvedbi, a električni ID.3 čak 1600 kg. Tu
masu treba zaustaviti, više je i trenja guma i ceste te rastu i
emisije sitnih čestica.
Kako piše portal revijahak.hr, električna vozila emitiraju do
9 posto manje čestica PM10, ali kod PM2.5, koje su opasnije za
zdravlje, situacija se mijenja. Električna vozila s dometom do
160 km (takvih je malo) emitiraju do 13 posto manje čestica od
benzinaca i dizelaša, ali već vozila s dometom oko 480 km
emitiraju osam posto više jer i njihova masa značajno raste. Uza
sve to ide i povećano trošenje guma.
