Hrvatska elektroprivreda početkom sljedeće godine kreće s naplatom usluge punjenja na svojim javno dostupnim punionicama
Dugo je trajalo, no sada je tome kraj. Struja na javnim
punionicama za električne automobile u Hrvatskoj uskoro više neće
biti besplatna, baš kako je to već slučaj i diljem EU. Kako
ekskluzivno saznaje portal jutarnji.hr/autoklub, Hrvatska
elektroprivreda, odnosno njezina podružnica Elen, početkom 2021.
kreće s naplatom usluge punjena na svojim javno dostupnim
punionicama. I to ne samo onim brzim priključcima snage preko 50
kW, već na svima koje su tijekom proteklih godina postavili
diljem Lijepe naše.
Broj im svakodnevno raste, a trenutačno ih je oko 170. A njihovim
putem, sva je prilika, mogao bi krenuti i Hrvatski Telekom, koji
diljem Hrvatske upravlja sa 330 punjača. Tim više jer na njih 54
već sad vrši naplatu, dok je i onima besplatnima pristup moguć
isključivo uz autorizaciju T-RFID karticom koja se u T-centrima
prodaje za 200 kuna. Doduše, HT je u ponešto drugačijem položaju
nego HEP i konačnu odluku o početku naplate neće donijeti
samostalno, već će, dođe li do nje, to biti odluka partnerskih
tvrtki. HT, naime, vrši uslugu savjetovanja, prikupljanja
potrebne dokumentacije, instalacije punionice, autorizaciju
korisnika, naplatu i korisničku podršku, no u većini slučajeva
nije vlasnik same punionice. To, međutim, ne mijenja puno na
stvari. Kako održavanje infrastrukture za punjenje ima svoju
cijenu, kao i sama struja, može se očekivati da se za odlukom
Hrvatske elektroprivrede povedu i drugi vlasnici punionica te
prestanu subvencionirati vozače električnih automobila.
Nema sumnje da će zbog početka naplate usluge punjenja mnogi
rogoboriti, posebno taksisti i dostavljači koji su dosad mogli
računati na neograničen broj besplatnih kilovat sati struje i
tako štedjeli ozbiljan novac. No, ta novost donijet će i niz
pozitivnih stvari. Jedna od njih, barem kad je riječ o
punionicama kojima je vlasnik HEP, svakako će biti lansiranje
aplikacije koja će bitno pojednostaviti život vozača električnih
automobila. Pomoću nje, saznajemo, korisnici će moći provjeravati
dostupnost punionice, cijenu i stanje napunjenosti baterije, a na
kraju će dobivati i obavijest o završetku punjenja. Također,
pomoću te aplikacije moći će i rezervirati priključak, pa vozači
više neće gubiti vrijeme i živce te se voziti od punionice do
punionice kad je ona na koju su računali već zauzeta. Ili,
jednostavno, nije u funkciji, što se i nama dogodilo kad smo se
nedavno s Nissan Leafom zaputili iz Zagreba na Brač.
Put koji je s japanskim kompaktom opremljenim većom baterijom od
62 kWh trebao biti ‘šetnja parkom’, tim više jer je HEP u
posljednje vrijeme postavio niz brzih punjača uzduž autoceste A1,
a tek koji dan prije našeg puta otvorio i brzu punionicu i na
našem odredištu u Sutivanu, u trenutku se pretvorio u izazov kada
nas je na odmorištu Nadin dočekao punjač u kvaru. Kad započne
naplata bit će sigurno teže doživjeti takav scenarij, a dođe li
do kvara vozač će pomoću aplikacije to saznati na vrijeme.
Dobra stvar je i što će se početkom naplate stvoriti preduvjeti
za brži razvoj domaće mreže punionica. Sada ih je prema podacima
Europen Alternative Fuel Observatoryja, institucije koja za račun
Europske komisije državama članicama osigurava podatke i pomaže u
razvoju infrastrukture za alternativna goriva, njih 564.
To je čisto dovoljno za ovaj trenutak, posebno u odnosu na broj
domaćih električnih auta i plug-in hibrida, no projekcije govore
da će broj električnih automobila u EU do 2030. porasti na čak 44
milijuna i želimo li i tada zarađivati na turistima morat ćemo
izgraditi znatno ozbiljniju infrastrukturu. A to košta.
Primjerice, samo jedan punjač od 50 kW stoji oko 250.000 kuna, a
uračuna li se i trošak izrade dokumentacije te instalacija iznos
se udvostručuje.
Za vjerovati je da HEP shvaća da će broj domaćih vozača na
struju, bez kojih bi njihova infrastruktura bila neiskorištena
izvan turističke sezone, prilično ovisiti o izvješenim cijenama.
Njih još nisu definirali, no može se pretpostaviti da će se
kretati oko 2,5 kune po kWh, kao i na punionicama Hrvatskog
telekoma.
Ukratko
– HEP još uvijek nije definirao cijenu struje na punionicama, no
vjerojatno će se kretati oko 2,5 kune po kWh, kao i na
punionicama Hrvatskog telekoma
– Nema sumnje da će početak naplate promijeniti navike
vozača koji će aute u pravilu početi puniti aute kod kuće
– Pregled modela naplate otkriva nevjerojatno šarenilo.
Slovenci, primjerice, naplaćuju punjenje po minuti, neki
kombiniraju naplatu po vremenu i kWh, Bugari imaju dnevne i noćne
tarife…
– Kad krene naplata struje na javnim punionicama Hrvatska će
se naći u društvu većine zemalja EU u kojima je najisplativije
električni automobil puniti kod kuće. Prosječna cijena kilovat
sata za kućanstva prema podacima Eurostata kod nas iznosi 0,13
eura, što je gotovo tri puta povoljnije od kilovat sata na
pojedinim punionicama Hrvatskog telekoma koje su već sad pod
naplatom. Usporedba s ostalim državama pri čemu smo koristili
podatke otkriva Europen Alternative Fuel Observatoryja otkriva da
u ovom trenutku imamo mali broj električnih auta i plug-in
hibrida po priključku. Tek 2, dok je EU prosjek 7, a u Portugalu
ih je čak 37. S druge strane, dostupnost punjača na autocesti je
još uvijek slaba.
