Elektrificirani modeli u Europi su zauzeli 18 posto tržišta. U Hrvatskoj su hibridi, plug-in hibridi i potpuno električni automobili ove godine dogurali do 6,4-postotnog tržišnog udjela. Prosjek EU lani je bio na 8 posto
Eropska automobilska industrija polako se izvlači iz koronakrize.
Tržišta novih automobila diljem Europe pokazuju jasne znakove
oporavka, a u nekim je državama prodaja u srpnju bila 22 posto
bolja nego u istom mjesecu godinu ranije, kad nije bilo
Covida-19. Takva je situacija, konkretno, u Litvi, ali u plusu su
i Luksemburg, Danska, Velika Britanija, Slovenija, Norveška,
Francuska, Nizozemska, pa čak i Španjolska, iz koje su – nakon
Italije – još prije pet mjeseci stizale dramatične snimke.
Dokaz je to da ni koronavirus nije baš za sve kriv; puno ovisi i
o ukupnoj gospodarskoj situaciji u zemlji te o stanju nacije. Da
budemo precizniji, o depresiji i osjećaju nesigurnosti. Hrvatska
se oporavlja najsporije od svih 27 zemalja europskog područja,
pokazuju podaci analitičke agencije Jato Dynamics.
Ukupni pad našeg tržišta novih automobila od početka ove godine
iznosi visokih 49 posto, više nego u bilo kojoj drugoj EU državi.
Tračak optimizma proviri ipak pogledamo li samo srpanjske
podatke, jer tada nam je minus iznosio 17 posto. No, samo u
srpnju europski je prosjek 4-postotni pad tržišta (od početka
godine na razini EU pad je 35%).
Da se baš i ne uklapamo u europski prosjek vidljivo je i kad se
zagrebe ispod površine. U Europi se kupuju nešto skuplji
automobili nego u Hrvatskoj. U top 5 razlike nisu baš tako
drastične – u europskih pet najboljih su VW Golf, Renault Clio,
Škoda Octavia, Peugeot 208 i Renault Captur, dok je hrvatska
istaknuta petorka Škoda Octavia, Renault Clio, Dacia Sandero, VW
Polo i Dacia Duster. No, kod nas se mahom traže skromnije
izvedbe.
Hibrida je u Hrvatskoj u prvih sedam mjeseci – po podacima
Promocije plus – ukupno prodano 1336, dok je Europa samo
naprodavaniji hibridni model, Toyotu C-HR, ‘progutala’ u 10.571
primjerak. Hibridi su kod nas jedva dogurali do udjela od 5,9
posto, a električni automobili su na smiješnih 0,5% (123 vozila).
U Europi su auti pogonjeni električnom energijom (bilo potpuno,
bilo djelomično) lani bili na osam posto, a ove su godine skočili
na rekordnih 18%. Dakle, mi sada nismo čak ni tamo gdje je
prosjek Europe bio lani.
– Globalna pandemija nije utjecala na interes potrošača za
elektrificiranim vozilima. Srpanj 2020. bio je rekordni mjesec za
registracije električnih vozila, čiji je obujam porastao 131% na
godišnjoj razini, na 230.700 – prvi je put više od 200.000
potrošača kupilo ova vozila u jednom mjesecu. Porast potražnje za
električnim vozilima snažno je povezan sa širom ponudom koja
konačno uključuje pristupačnije izbore – komentirao je
Felipe Munoz, analitičar u Jato Dynamicsu.
Polovina tih automobila ima hibridni pogon, a njihova je
potražnja porasla 89%. Blage hibridne verzije modela Ford Puma i
Fiat 500 doprinijele su ovom rezultatu. Slijede plug-in hibridi
(PHEV) s 55.800 primjeraka, što je 365% više u odnosu na srpanj
2019., a pojačani su novim modelima poput Ford Kuge, Mercedesa
A-klase, Volva XC40 i BMW-a Serije 3. Broj potpuno električnih
automobila skočio je s 23.400 u srpnju 2019. na 53.200 godinu
dana kasnije, a ponuda se povećala s 28 na 38 modela.
Tesla je u Europi zabilježio pad od 76%, na 1050 primjeraka,
nakon kašnjenja u isporuci, uzrokovanog problemima u
kalifornijskoj tvornici. Na pad potražnje za Teslom utjecala je i
bolja ponuda marki kojima su Europljani tradicionalno skloniji.
Snažan rast bilježe SUV automobili, predmet želja i mnogih
hrvatskih građana. U top 15 modela u Hravtskoj osam je SUV-ova. U
Europi su i oni rekordni – u srpnju su činili gotovo 42% ukupnih
registracija s 530.800 prodanih primjeraka., a 48% svih
srpanjskih novoregistriranih vozila bili su SUV-ovi. Kolovoz je,
pak, Hrvatskoj donio dodatna 2599 nova automobila, vidi se iz
podataka Promocije plus.
