Rabljeni auti iz unosa i dalje su traženiji od novih, ali dobro je što im je prosječna starost pala na 7,5 godina
Zbog epidemije COVID-19 nije pao samo broj registriranih novih
automobila u 2020. u Hrvatskoj, već i unos rabljenih, koji je
konstantno od ulaska Hrvatske u Europsku uniju rastao. U prvih
šest mjeseci 2020. registrirano je 28.053 unesenih rabljenih
automobila, a u isto vrijeme 2019. godine 41.864 automobila, što
je pad od 33 posto.
U isto vrijeme u Hrvatskoj je registrirano 17.436 novih auta, u
odnosu na 38.156 u prvoj polovici 2019., što je pad od 54%. To
je, dakako, razumljivo, jer gotovo dva mjeseca saloni nisu
radili, a na isto je razdoblje i proizvodnja u tvornicama stala.
Isto tako, zbog karantene i zatvaranja salona rabljenih auta, na
određeno je vrijeme stao i unos polovnih auta. No, s obzirom na
izglednu financijsku krizu koja nas možebitno očekuje najesen,
očekuje se da će rabljeni automobili ponovno biti vrlo traženi.
Dobra je stvar što je prosječna starost unesenih rabljenih
automobila svake godine sve manja. Dok je prije pet godina ona
bila viša od 10 godina, u prvih šest mjeseci 2020. prosječna
starost je bila 7 i pol godina. Samo za primjer, u Bugarsku se
unose automobili iz EU koji imaju prosječnu starost veću od 17
godina. Posljedica je to i, u okviru koliko to dopuštaju pravila
EU, izmjena oporezivanja Posebnim porezom na motorna vozila
(PPMV), kojim se destimulirao unos većih zagađivača a to su mahom
starija vozila.
Naime, pravna stečevina EU ne dopušta poreznu diskriminaciju
rabljenih automobila naspram novih automobila. Ipak, kako bi
zaštitili svoj vozni park od unosa starih, nesigurnijih i
ekološki prljavih automobila, mnoge države pokušavaju
restriktivnijim davanjima na starija rabljena vozila
destimulirati njihov unos.
– U tijeku smo pregovora s Carinskom upravom te se nadamo da će
prihvatiti naše mjere, koje bi djelomično usporile unos i uvoz
prestarih vozila, po uzoru kako to čine ostale zemlje EU,
primjerice, Belgija, Grčka i Bugarska. Nismo protiv unosa odnosno
uvoza rabljenih vozila, nego protiv unosa prestarih vozila koja
se otpisuju u zemljama EU. Takva vozila ne pridonose boljoj
sigurnosti prometa na cestama, i direktno generiraju prihode sive
ekonomije. Stoga naš prijedlog ide u smjeru da se ujednači ili
preferira unos novih ili novijih vozila, a dodatno optereti unos
prestarih vozila, kojih u ovom trenutku može biti i znatno više
zbog subvencija kupnje novih vozila u ostalim zemljama EU i
otpisa starih vozila – kazao nam je pomoćnik direktora Sektora za
trgovinu HGK Hrvoje Paver.
Da se druge države aktivnije od Hrvatske pokušavaju zaštititi od
prestarih vozila iz EU, dokazuje i djelomični odgovor koji smo
dobili od Carinske uprave:
‘Valja naglasiti da je Hrvatska jedna od rijetkih država članica
protiv koje Europska komisija nije pokretala tzv. infringement
postupke zbog povrede prava EU u oporezivanju vozila’, pa dodaju:
‘Sustav oporezivanja motornih vozila posebnim porezom na motorna
vozila u potpunosti je usklađen s pravnom stečevinom EU.
Republika Hrvatska je u normativnom uređenju PPMV-a, koji u EU
predstavlja registracijski porez, u nacionalno zakonodavstvo
inkorporirala prije svega praksu Suda Europske unije, kao
temeljni izvor prava’.
Istina je da je našoj Vladi u tom smislu djelomično vezane ruke
zbog EU pravila, ali u dopuštenim okvirima, trebalo bi se
reagirati još većim nametima na ekološki neučinkovitija vozila
koja su većinom starija jer je trenutna prosječna starost osobnih
automobila u Hrvatskoj 13,56 godina i opet je u trendu
rasta.
