Na autocestama kojima upravlja državni HAC nije sezonski poskupjela cestarina, ali Istarski ipsilon u privatnoj koncesiji skuplji je za 10 posto
Zbog koronakrize i spašavanja ovoljetnih turističkih rezultata
Vlada je odlučila da ove godine neće aktivirati sezonsko
poskupljenje cijena cestarina od 10% na autocestama kojima
upravljaju Hrvatske autoceste, kao što je to bilo posljednje tri
godine.
Stoga ćemo i ljeti od Zagreba i Splita opet moći za 181 kunu
cestarina, a od Zagreba do Rijeke za 70 kuna umjesto 77 kuna,
koliko smo plaćali posljednja tri ljeta. Uz to, napokon je
ukinuta mostarina za Krčki most, koja se plaćala 35 kuna (za oba
smjera). Cinici bi rekli, morali smo dočekati koronu, da bismo si
za godišnji odmor mogli priuštiti putovanje autocestom. Bina
Istra, privatni koncesionar koji upravlja Istarskim ipsilonom,
nije se vodio potezom državnog HAC-a i od 1. lipnja je poskupio
cestarinu za 10 posto, kao što to sezonski radi već godinama, a
skuplja će se cestarina naplaćivati do 30. rujna.
– Ljetna tarifa je na Istarskom ipsilonu ključna radi održavanja
financijske stabilnosti projekta i nastavka gradnje punog profila
od četiri vozne trake te pokrivanja povećanih ljetnih troškova
upravljanja i održavanja. Navedeno je upravo sada od najveće
važnosti, jer trenutačno realiziramo značajnu investiciju gradnje
autoceste od Pazina do Tunela Učka, što je dionica od 30 km na
kojoj je angažirano više od 750 radnika, a istovremeno se
suočavamo s velikim padom prometa na našoj mreži. Prvu fazu
spomenute dionice uspjet ćemo dovršiti i pustiti u promet tijekom
ovoga ljeta, odnosno četiri mjeseca prije roka – kažu u Bina
Istri.
Od 15. ožujka do 24. lipnja, u odnosu na isto razdoblje 2019.
godine, Bina Istra zabilježila je znatan pad prometa na Istarskom
ipsilonu, od 45 posto. No, mnogi će i unatoč tome što cestarina
ovoga ljeta na većini hrvatskih autocesta neće poskupjeti, barem
ne na autocestama kojima upravlja HAC, izabrati staru cestu za
odlazak na more. Za one koji s kontinenta idu prema Dalmaciji i
ne žele plaćati cestarinu Lička magistrala nudi vrlo solidan
komfor. Njome se može voziti ugodno i u dobrom tempu uz uvjet da
ne upadnete u veliku gužvu koja je u špicama sezone vrlo
izvjesna. Na nekim dijelovima, ako nema gužve, moguće je voziti
jako brzo, mnogo brže od dopuštene brzine, što nikako nije
preporučljivo.
Dakako, radi vlastite sigurnosti, sigurnosti drugih sudionika u
prometu, ali i policijskih radarskih kontrola koje su česte na
staroj cesti. Sve su brojniji i fiksni radari. Stoga je svakako
preporuka poštovati ograničenja brzine jer ušteda putovanja
starom cestom naspram autoceste zaista nema smisla ako platite
kaznu zbog prekoračenja brzine. Ali treba istaknuti da je vožnja
starom cestom opasnija i nesigurnija nego vožnja autocestom.
Brojna raskrižja, vožnja kroz naselja, pretjecanja, zavojite
ceste i očekivane gužve u špicama sezone samo su neke od
opasnosti koje vrebaju vozače na staroj cesti. Stoga treba voziti
oprezno i bez žurbe, što može biti i prednost ako se odmah tako
isplanira put.
Primjerice, ušteđeni novac od cestarine može dobro doći za ručak
ili neki izlet, poput posjeta Nacionalnom parku Plitvička jezera
koji je ove godine također spustio inače astronomske ljetne
cijene ulaznica. Ili možete predahnuti u slikovitim Rastokama
gdje možete uživati u slapovima rijeke Slunjčice koja se u
predgrađu Slunja ulijeva u Koranu ili u Korenici gdje uz poznati
restoran Macola možete razgledati medvjede. Najveća prednost
stare ceste jest što se na njoj ne plaća cestarina, odnosno
cestarinu ste već platili pri registraciji i kupujući svaku litru
goriva, dok se autoceste naplaćuju povrh toga. Prednosti
autoceste su neupitna brzina putovanja i veća sigurnost. Treba
imati na umu i da autocesti u ljetnim špicama zna biti velika
gužva, naročito vikendima. Pogotovo se to odnosi na subotu kad je
uobičajena smjena turista, a hoće li tako biti i ove godine kad
se očekuje bitno manje stranih turista, ostaje nam vidjeti.
Što je promet na autocesti gušći, veća je i vjerojatnost
prometnih nesreća, a veliku ulogu u tome imaju umor vozača i
nervoza. Stoga, ako se i nađete u koloni, ne gubite živce. Kod
prvih znakova umora skrenite na odmorište uz autocestu i odmorite
se. Općenito, prometne nesreće na autocestama mnogo su rjeđe nego
na ostalim cestama, ali kad se dogode, u većini su slučajeva
fatalne. Stoga ni na autocesti nemojte juriti i držite propisani
razmak od vozila ispred vas. Kad je promet pojačan, treba voziti
vrlo koncentrirano i što je moguće više predviđati poteze drugih
vozača.
Ako pogledamo usporedbu putovanja autocestom i starom cestom, a
za primjer smo uzeli dva pravca Zagreb – Split i Zagreb – Pula,
očekivano se autocestom putuje brže. Tako se do Splita autocestom
u normalnom tempu vožnje dolazi za oko četiri sata, dok će vam
starom cestom trebati oko 5 i pol sati. Dakako, vrijeme putovanja
ovisi i o tome koliko ćete se dugo odmarati. S druge strane,
putovanje starom cestom je jeftinije. Osim što ćete uštedjeti
cjelokupan iznos cestarine od 181 kn od Zagreba do Splita,
uštedjet ćete i na gorivu budući da je starom cestom putovanje
kraće i automobil troši nešto manje goriva po kilometru.
Usporedba troškova putovanja autocestom i državnom
cestom
Zagreb – Pula Autocesta 267 km cestarina: 133 kn gorivo: 205 kn
trajanje putovanja: 2,5 sati Ukupan trošak: 338 kn
Stara cesta 290 km cestarina: – gorivo: 210 kn trajanje
putovanja: 4 sata Ukupan trošak: 210 kn
Zagreb – Split Autocesta 409 km cestarina: 181 kn gorivo: 290
kuna trajanje putovanja: 4 sata Ukupan trošak: 471 kn
Stara cesta 365 km cestarina: – gorivo: 265 kn trajanje
putovanja: 5,5 sati Ukupan trošak: 265 kn
