Hrvatsko tržište automobila u prvom je polugodištu, u usporedbi s 2019., palo za čak 54,4 posto. Manje od nas pale su i Španjolska, Portugal i Italija. Sve države s najvećim padom snažno se oslanjaju na turizam, a upravo je to rezultiralo i ozbiljnim padom tržišta automobila
Polugodišnje brojke o registracijama novih automobila pokazuju
neslavno prvo mjesto naše zemlje, kažu iz agencije Promocija plus
koja se pozabavila analizom polugodišnjih tržišnih rezultata kako
na hrvatskom tržištu automobila, tako i na tržištima ostalih
europskih zemalja. Hrvatska je, naime, u usporedbi s ostalim
zemljama EU zabilježila najveći međugodišnji šestomjesečni pad –
čak 54,4 posto, Španjolska je na drugom mjestu ove ljestvice
(-50,9 posto), dok je Portugal treći (-49,6 posto). Pad veći od
40 posto zabilježen je još u dri države: Italiji (-46,1 posto),
Bugarskoj (-44,5 posto) i Grčkoj (-44,2 posto). Svim državama
koje su na vrhu ljestvice negativnog trenda zajedničko je da su
južnoeuropske i mediteranske zemlje te da su sve značajno
naslonjene na turizam. Iz toga proizlazi i veza između pada broja
turista i pada broja prodanih novih automobila. Pad turističkog
prometa rezultirao je i padom potražnje za rent-a-car vozilima
koja su činila značajne udjele prodaje novih vozila u svim
turističkim zemljama.
– To je posebno vidljivo u Hrvatskoj gdje je u prošlogodišnjim
brojkama o prodaji vozila za prvih pola godine svako drugo novo
vozilo bilo registrirano za potrebe najma. Poremećaji na tržištu
nastali s prvim lock-downom u proljeće ove godine poklopili su se
s tradicionalnim mjesecima najvećih isporuka vozila rent-a-car
kućama (poglavito u travnju i svibnju) što je posljedično
proizvelo i veliki “manjak” – objašnjavaju iz agencije Promocija
plus. Iz preostalih zemalja članica EU izdvajaju se one koje su
zabilježile pad između 30 i 40 posto. U Francuskoj je tržište
novih automobila palo 38,6 posto, u Austriji 35,9 posto, u
Poljskoj 35,4 posto. Slijede Slovačka (-34,7 posto), Njemačka,
Irska i Estonija (sve tri zemlje s -34,5 posto), Luxemburg (-33,2
posto), Slovenija (-31,9 posto), Latvija i Rumunjska (-30,7
posto), te na kraju Belgija (-30,2 posto). Osam zemalja članica
EU bilježe pad ispod 30 posto: Nizozemska (-29,9 posto), Litva
(-28 posto), Danska (-27,7 posto), Češka (-26 psoto), Cipar i
Mađarska (obje po -25,3 posto), Švedska (-25,1 posto) i Finska
(-21,4 posto). Ukupni pad svih zemalja članica EU (EU-27) iznosi
38,1 posto. Tri zemlje EFTA-e bilježe pad sličan onom
zabilježenom u članicama EU. Tako je najveći pad među ovim
zemljama zabilježen na Islandu (-42,5 posto), a potom u
Švicarskoj (-34,3 posto) i Norveškoj (-24,3 posto). U donedavnoj
članici EU, Velikoj Britaniji, brojke su se na brojčaniku
zaustavile na -48,5 posto.
Iz sadašnjih pokazatelja za države EU uočava se smanjivanje
međugodišnjeg pada za usporedne mjesece. Tako je na razini EU-27
ovogodišnji mjesec lipanj bio slabiji za 22,3 posto od lanjskog.
Svibanjske su brojke ukazivale na pad od 52,3 posto u odnosu na
isti mjesec lani, a najveći je pad zabilježen u travnju s minusom
od 76,3 posto. Hrvatski međugodišnji trendovi prate ove
zabilježene u EU-27. Tako je međugodišnji pad u travnju u odnosu
na isti mjesec lani iznosio 87,4 posto, da bi se u naredna dva
mjeseca taj pad postupno smanjivao (u svibnju na -76,2 posto, a u
lipnju na -49,6 posto). Iz brojki o registracijama novih vozila u
posljednjih šest tjedana vidljivo je kako se ova linija trenda
polagano ispravlja, odnosno ovogodišnje se brojke polako na
tjednim razinama primiču lanjskim brojkama. U slučaju zadržavanja
sadašnje epidemiološke situacije i ekonomske aktivnosti u EU-27,
ali i u Hrvatskoj – smatraju u Promociji plus – za pretpostaviti
je da će se nastaviti zabilježena tendencija smanjenja
međugodišnje i međumjesečne razlike.
