Europska unija (EU) definirala je minimalne tehničke standarde za sigurnost tunela u transeuropskoj cestovnoj mreži Direktivom 2004/54/EU
Koliko su sigurni europski tuneli? Austrijski i njemački
autoklubovi (OAMTC i ADAC) istražili su nekoliko tunela u
Austriji, Italiji i Hrvatskoj. Temelj je bila odluka Europske
unije iz 2004. godine. Europska unija (EU) definirala je
minimalne tehničke standarde za sigurnost tunela u transeuropskoj
cestovnoj mreži Direktivom 2004/54/EU koja je obvezna za sve
države članice. No jesu li se ti standardi zaista primijenili?
Istraživanje je provedeno u 16 tunela na rutama za odmor u
Italiji, Hrvatskoj i Austriji. Bez prethodne najave istraživanja,
zabilježili su vidljive strukturne uvjete i opremu tunela tijekom
opetovanih prolaza i usporedili jesu li oni u skladu s EU
direktivom.
Kako piše portal revijahak.hr, svih 16 tunela pregledanih na
ovaj način duži su više od 1000 metara i turisti ih često
koriste. Za terensku provedbu ispitivanja nadlažen je bio
Deutsche Montan Technologie für Rohstoff, Energie, Umwelt (DMT
GmbH & Co. KG), koji ima mnogo iskustva na polju sigurnosti i
infrastrukture. Između 24. veljače i 6. ožujka 2020. godine
stručnjaci DMT-a nekoliko su puta prolazili kroz 16 tunela. U
sveobuhvatni popis zapisali su sve bitne kriterije.
Rezultati su podijeljeni u tri velike kategorije, prevenciju,
mogućnost bijega u slučaju nesreće te upravljanje incidentnim
situacijama. Trebalo je postići 100 bodova u svakom
sigurnosnom stupu ako su ispunjeni svi zahtjevi EU direktive o
tunelima. Minimalni zahtjevi u odgovarajućoj kategoriji smatrani
su ispunjenim ako tunel dosegne najmanje 90 bodova. Ocjena između
80 i 90 bodova dovela je do toga da je ocjena djelomično
ispunjena i stoga je unutar granica. Manje od 80 bodova
ocijenjeno je kao nepridržavanje minimalnih zahtjeva.
Kako su prošli hrvatski tuneli?
Tunel Konjsko
Ovaj tunel dobio je visoke ocjene i u skladu je s Direktivom
Europske unije. Nedostatci su samo: jedan izlazak u slučaju nužde
– izlazne rute duge su oko 720 metara, telefoni za hitne
slučajeve udaljeni su 340 metara te nema zvučnika u tunelu (važno
u slučaju incidenta). Sve ostalo je na iznimno visokom nivou
(izlazi su pravilno označeni, u izlazne staze ne može prodrijeti
dim, video monitoring, prisutni su aparati za gašenje požara,
sustav za usisavanje dima u slučaju požara, sustav za drenažu
opasnih tekućina…). Zbog toga je ovaj tunel dobio zadovoljavajuću
ocjenu.
Tunel Sveta Tri Kralja
Tunel je u skladu s Direktivom EU, a jedini nedostatak je
činjenica da je broj prometnih traka reduciran i da tako raste
opasnost od prometnih nesreća (to se može povezati s činjenicom
da ima samo jednu cijev za dvosmjerni promet). Svi ostali
sigurnosni standardi su na visokom nivou (izlazi su svakih 190 do
490 metara, izlazi su pravilno označeni, u izlazne staze ne može
prodrijeti dim, video monitoring, prisutni su aparati za gašenje
požara, sustav za usisavanje dima u slučaju požara, telefoni su
na svakih 250 metara, sustav za drenažu opasnih tekućina…).
Tunel Učka
Tunel Učka na žalost nije su skladu s Direktivom EU, a razlozi su
sljedeći. Ugibališta su udaljena 1750 metara, broj prometnih
traka reduciran je i + tako raste opasnost od prometnih nesreća
(to se može povezati s činjenicom da ima samo jednu cijev za
dvosmjerni promet), nema izlaza za slučaj nužde, nema zvučnika u
tunelu i nema vanjskog pristupa hitnim službama. Ostali
sigurnosni elementi su solidni.
Za kraj, svi tuneli u Austriji ispunjavaju Direktivu EU, a
talijanski tuneli i nisu tako dobri. Allocco (A1, Milan –
Firenza) tek djelomično ispunjava uvjete, Banzole (A1, Milan –
Firenza), Castelletto (A 12, Genova – Livorno), Fornaci (A10,
Genova – Ventimiglia), Giovi (A7, Genova – Milan), Les Cretes (A5
Torino – Francuska), Roccaccia (SS33/E45 Perugia – Cesena),
Tarvisio (A23, Udine – Villach) ne ispunjavaju zahtjevd navedene
u Direktivi EU. U ovom istraživanju nijedan talijanski tunel ne
ispunjava uvjete.
