Nakon što je iscrpljen pravni put u Republici Hrvatskoj moguće je krenuti prema Europskom sudu za ljudska prava u Strasbourgu
Nije čovjeku žao platiti kaznu kad zna da je kriv. Doista
nije ako je savjestan i svjestan kako je počinio prometni
prekršaj za koji ga se tereti. Nitko nema višak novca kojeg se
rado odriče zbog prometnog prekršaja. Međutim, ako znate da ste
krivi, nije čovjeku teško pognuti glavu, progutati knedlu te
manje ili više teška srca platiti što se platiti treba. Jesam,
kriv sam! Doista se nisam vezao, doista sam držao mobitel u ruci,
doista sam pretjecao kolonu vozila, dosita sam malo brže vozio.
Dogodi se, nisam pazio, nisam mislio, zapravo zamislio sam se,
žurio sam!
Dobijete što vas ide, crno na bijelo, platite kaznu i idete
dalje. Nema mjesta zapomaganju, greške i kazne se
događaju. Dobro je sve što ne završi prometnom nesrećom već
samo kaznom za prometni prekršaj.
Međutim, što kad čovjek stvarno nije počinio ono za što ga se
tereti? Zna da nije! Ne nisam ušao u raskršće na crveno, ne
nisam pretjecao kolonu vozila, ne nisam držao mobitel u ruci za
vrijeme vožnje. Ne, nisam oduzeo prednost drugom vozilu. Ne,
nisam! Priznali biste i znali da jeste, no kad niste, niste!
Oderu vam kaznu na pravdi Boga, a vi svjesni duboko u sebi da
krivnje na vašoj strani nema. Onda čovjek zna poludjeti. Izvršiti
uvid u svijet oko sebe i konstatirati kako razni
‘krimosi’ slobodni i samodostatno zadovoljni sobom šeću
svijetom, a vas kažnjavaju za prometne prekršaje s kojima veze
nemate! Kreće se u bitku za pravo i ‘pravicu’. Donosi se odluka
da ćete vrištati do neba i žaliti do najviše instance i još dalje
ako treba. Može to biti vaša nakana međutim, mnoge u tome poput
sablje presječe sudska odluka na čijem dnu piše ‘Žalba nije
dozvoljena!’
Lijepo piše žalba nije dozvoljena na papiru na kojem između
ostalog stoji i da ste krivi za prometni prekršaj u pogledu kojeg
ste vi smrtno uvjereni da ga niste počinili, a žalba nije
dozvoljena! Kako je to moguće? Što i kuda sada? Je li to
normalno i zakonito?
Prekršajni zakon doista propisuje da protiv nekih odluka
prekršajnog suda žalba nije dopuštena. Visoki prekršajni sud
neće se baviti vašim predmetom u slučajevima kada žalba nije
dopuštena. Protiv obaveznog prekršajnog naloga može se
izjaviti prigovor. Prigovor se može podnijeti zato što poričete
prekršaj, odnosno zbog izrečene tj. primijenjene prekršajnopravne
sankcije ili određenih troškova u povodu izdavanja prekršajnog
naloga, piše portal revijahak.hr.
Naravno ne prigovarate tek toliko da prigovarate. Ukoliko
prigovarate zbog poricanja prekršaja treba navesti razloge
poricanja prekršaja. Točnije iznesite kako niste počinio
prekršaj, djelo nije prekršaj, postoje okolnosti koje isključuju
krivnju. Ukoliko prigovarate zbog izrečene sankcije ili troškova
morate obrazložiti prigovor i podnijeti dokaze o činjenicama na
kojima temelji prigovor. Znači pisanje i obrazlaganje vam
predstoji.
U svakom slučaju kakva god bila odluka suda povodom vašeg
prigovora protiv prekršajnog naloga, protiv odluke suda nije
dopuštena žalba. Nema žalbe. Kad je prekršajni nalog u
igri, nema! Zakon tako kaže Vi sad vidite da li vam se isplati
prigovarati ili ne. Što ćete sada? Ima li dalje? Naime,
ponekad čovjek koji se osjeća izigranim od sustava ne može
vjerovati da je priči kraj!
Postoji Ustavni sud Republike Hrvatske. Ako smatrate da vam
je odlukom prekršajnog suda protiv kojeg nije dozvoljena žalba
povrijeđeno pravo zajamčena Ustavom Republike Hrvatske, konkretno
recimo pravo na pravično suđenje kojeg garantira Ustav, obratite
se Ustavnom sudu ustavnom tužbom. Nećete biti prvi koji je to
učinio zbog minornog novčanog iznosa izrečenog za prometni
prekršaj. Nije bitno koliki je iznos novčane kazne u igri bitno
je jesu li vam povrijeđena određena prava ili ne.
Ustavni sud Republike Hrvatske doista je primjerice usvojio
ustavnu tužbu kojom se osporava presuda kojom je izrečena novčana
kazna u visinu od 1500 kn (U-III-1836/2018) od 9. listopada 2019.
Što ako Ustavni sud Republike Hrvatske ne usvoji vašu ustavnu
tužbu, ima li dalje? Ima, preko granice! Nakon što je iscrpljen
pravni put u Republici Hrvatskoj moguće je krenuti prema
Europskom sudu za ljudska prava u Strasbourgu. Sad ćete reći
ma tko će to za mali novčani iznos imati snage i volje po Europi
traži pravdu? Ne biste bili ni jedini ni prvi.
U predmetu ‘Bojić’ protiv Hrvatske Europski sud za ljudska prava
12. lipnja 2018. bavio se slučajem u kojem je prekršajni sud
odredio novčanu kaznu od 1.000,00 kn i naložio plaćanje troškova
postupka u iznosu od 500,00 kn, zbog prekoračenja brzine.
