Od ukupno prodanih 62.938 novih putničkih automobila lani u Hrvatskoj, samo 23 posto ili 14.475 završilo kod građana - fizičkih osoba, a ostatak su kupile pravne osobe - država, ministarstva, rent a car kompanije, tvrtke, javna poduzeća...
U Hrvatskoj je lani prodano 4,8 posto novih putničkih vozila više
nego 2018. godine, dok je samo u prosincu prodano 4.022 novih
automobila, što je rast od značajnih 66,7 posto u odnosu na
prosinac 2018. godine, pokazali su podaci agencije Promocija
plus. Zanimljivo, samo u prosincu prošle godine najviše je
prodano Fiatovih vozila, njih 609, što je deset puta više nego u
studenome. Samo Fiata 500 u prosincu je prodano 304 komada, piše
portal jutarnji.hr/autoklub.
Direktor i vlasnik Promocije plus Agan
Begić, agencije koja analizira prodaju vozila, rekao je
za Hinu da su pravne osobe od lani prodanih 62.938 novih vozila
kupile njih čak 77 posto, dok su samo 23 posto kupile fizičke
osobe. Dakle, od 62.938 vozila tek ih je 14.475 otišlo građanima.
S druge strane, pravnim je osobama – rent a car kompanijama,
ministarstvima, državnim i javnim poduzećima, privatnim tvrtkama
– otišlo 48.463 vozila.
Godinu ranije, 2018. pravne su osobe kupile 74 posto ukupno
prodanih novih putničkih vozila, a fizičke 26 posto. Tu
statistika, kaže Begić, ide u krivom smjeru.
‘Aktualni trošarinski sustav u Hrvatskoj ide na ruku uvozu
rabljenih automobila. Hrvatska definitvno ima previsoke
trošarine, među najvećima, ako ne i najveće u Europskoj uniji. To
odbija kupce, a rezanje trošarina jedno je od glavnih rješenja
ovakve situacije’, kaže Begić.
Prometni stručnjak Željko Marušić, pita
koliko će kupljenih novih auta zaista i završiti na našim
cestama. Naglašava da statistike o prodaji novih vozila ne
odgovaraju stvarnom stanju na terenu. Marušić, recimo, smatra da
oko 25.000 novih vozila godišnje kupuju rent a car tvrtke, od
čega oko 16.000 vozila ide u indirektni ‘reeksport’, a da tomu
treba pridodati i oko 5.000 vozila koji idu u direktni
‘reeksport’.
‘Nova vozila koja kupuju rent a car tvrtke bit će na cestama par
mjeseci, a onda idu u ponovnu prodaju kao rabljena.
‘Običnih’ građana koji su lani kupili novi auto jako je
malo’, kaže Marušić.
S druge strane, u Hrvatsku je 2018. iz zemalja EU uneseno 80.000
polovnih auta prosječne starosti 7,18 godina (što nije dobra
brojka ali je dobra ako je, recimo, uspoređujemo sa brojkama iz
Bugarske gdje je prosječna starost unesenih automobila oko 19
godina). Hrvatski građani pritom najviše unose odnosno uvoze
(unos je iz zemalja EU, uvoz iz svih ostalih zemalja) dizelaše,
takvih je spomenute godine bilo čak 87 posto. Ne treba međutim
zaboraviti da se razvijena Europa sve više rješava vozila na
dizelski pogon, pogotovo starijih godišta.
Zabrinjava i podatak da je prosječna starost automobila u
Hrvatskoj 12,6 godina, za M1 kategoriju, motorna vozila za
prijevoz putnika sa najviše osam sjedala, plus vozačko. Štoviše,
prosječna starost cijeloga hrvatskoga voznog parka je 14,6 godina
(podatak za 2018.). Prošle je godine na čak 628.267 vozila
otkriven neki neispravan dio tijekom redovnog tehničkog pregleda.
Najčešće se kvar odnosio na kočioni sustav, sustav za
osvjetljavanje ili signalizaciju, te osovine, kotače, gume i
ovjes.
Marušić stoga misli da bi država trebala stimulirati kupnju novih
vozila, a da se sada događa suprotno.
‘Kupovina novog auta velika je avantura, nova su vozila
preopterećena porezima i onda ljudi, kada vide da će ih to puno
stajati, radije uvezu polovno vozilo iz inozemstva. Zato imamo
tako star i nesiguran vozni park i puno mrtvih na cestama. Turski
harač bio je kamilica u usporedbi s današnjim porezima za kupnju
novog auta. Nadalje, polovna vozila najčešće se servisiraju na
crno, po garažama susjeda, a ne u ovlaštenim servisima pa i u tom
dijelu država gubi svoj dio. Sve se radi krivo’, izjavio je
Marušić.
Rješenje vidi u stimuliranju kupovine novih vozila tako da se,
recimo, na vozila koja imaju 5 zvjezdica iz testa sigurnosti
plaća samo 50 posto posebnog poreza (trošarine), a da se na
vozila sa autonomnim kočenjem uopće ne plaća taj porez, ali ni
godišnji, koji se plaća prilikom registracije vozila.
