Vozaču koji nije skrivio nesreću, a u tom je trenutku u organizmu imao više od 0,5 promila alkohola, osiguravajuća kuća treba dokazati da je nesreću mogao spriječiti da nije bio pijan
Vozači često nisu svjesni da svaki put kad sjedaju za upravljač
automobila preuzimaju veliku odgovornost u odnosu na sve
sudionike u prometu, kako sebe i svojih putnika, tako i svih
ostalih sudionika u prometu. Ovoga su se ljeta kazne za najteže
prometne prekršaje znatno povećale, ali svejedno i nakon toga
gotovo svakodnevno policajci ispisuju kazne vozačima koji se voze
bez valjane vozačke dozvole, u pijanom stanju ili prevelikom
brzinom. Osim što su takvi vozači prijetnja za sve sudionike u
prometu, oni riskiraju da u slučaju prometne nesreće izgube pravo
iz osiguranja ili budu isključeni iz osiguranja.
Osiguranje trećih osoba u prometu je obvezno, pa se, kao što je
poznato, automobil ne može ni registrirati prije nego što
uplatite policu obveznog osiguranja od automobilske odgovornosti.
Njome se osigurava naknada štete nanesene trećim osobama zbog
smrti, tjelesne ozljede, narušavanja zdravlja, uništenja ili
oštećenja stvari. No treba odmah upozoriti da je vožnja bez
uplaćenog obveznog autoosiguranja potencijalno najopasnija za
džep vozača. Za neodgovornog vozača može prouzročiti plaćanje
zaista visokih iznosa odštete.
Osim što je kazna za vožnju neosiguranog automobila od 5000 pa do
čak 20.000 kuna, ako neosiguranim automobilom prouzročite štetu,
odšteta se u najcrnjem scenariju može popeti i do milijunskih
iznosa. Policija vlasniku kojem je registracija istekla za više
od 15 dana, a u tom roku nije odjavio vozilo i vratio registarske
tablice, šalje prekršajni nalog i kaznu od 700 kuna, a vozač koji
upravlja takvim vozilom kažnjava se s 2000 kuna.
Kako bi se oštećene treće osobe zaštitile i u slučaju da je šteta
nanesena uporabom vozila čiji se vlasnik nije osigurao od
automobilske odgovornosti, oštećena osoba može podnijeti odštetni
zahtjev Hrvatskom uredu za osiguranje (HUO), a HUO će se tada
regresno naplatiti od vlasnika neregistriranog vozila. Ali, čak i
ako uredno uplatite obvezno osiguranje, možete biti isključeni iz
osiguranja ili izgubiti prava iz osiguranja.
Pod isključenjem iz osiguranja podrazumijevaju se okolnosti zbog
kojih nemate pravo na naknadu štete. Pa tako pravo na naknadu
štete nemate ako ste prouzročili štetu. Ni u slučaju smrti (vaši
srodnici) ni tjelesne ozljede, a ni na naknadu štete na stvarima.
Dakako, i ako vozite neosigurano vozilo.
Štoviše, ni suputnik nema pravo na odštetu ako je znao da se vozi
s neovlaštenim vozačem (bez ili s oduzetom vozačkom dozvolom),
ako je dragovoljno ušao u vozilo bez registarskih oznaka ili je
znao da je vozilo neosigurano.
Drugi institut je gubitak prava iz osiguranja, a odnosi se na
okolnosti zbog kojih će osiguravateljska kuća koja je oštećenoj
trećoj osobi isplatila naknadu štete od štetnika, odnosno svog
osiguranika zahtijevati regresnu naplatu štete.
Takvi su slučajevi taksativno navedeni u Zakonu o obveznim
osiguranjima u prometu: ako vozač nije koristio vozilo u svrhu za
koju je namijenjeno, ako vozi bez važeće vozačke dozvole ili mu
je ona oduzeta ili je isključen iz prometa ili ako mu je izrečena
zaštitna mjera zabrane upravljanja vozilom, ako je u vrijeme
prometne nesreće bio pod utjecajem alkohola (0,5‰ i više) ili pod
utjecajem droga te psihoaktivnih lijekova, ako je štetu vozač
prouzročio namjerno, ako je šteta nastala zbog toga što je vozilo
bilo tehnički neispravno, a ta je okolnost vozaču bila poznata te
ako je šteta prouzročena kaznenim djelom obijesne vožnje u
cestovnom prometu za koje je donesena pravomoćna sudska
presuda.
Što se tiče vožnje pod utjecajem alkohola, droga ili
psihoaktivnih lijekova, vozač neće izgubiti prava iz osiguranja
ako dokaže da štetni događaj nije u uzročnoj vezi s činjenicom da
je u trenutku prometne nesreće bio pod utjecajem alkohola, droga,
psihoaktivnih lijekova ili drugih psihoaktivnih tvari. Osim toga,
kako bi se zaštitio osiguranik koji gubi prava iz osiguranja,
Zakon propisuje da je osiguranik dužan osiguratelju naknaditi
isplaćeni iznos najviše do 12 (dvanaest) prosječnih neto plaća
prema zadnjem izvješću Državnog zavoda za statistiku, osim ako je
šteta prouzročena namjerno ili ako je šteta prouzročena kaznenim
djelom obijesne vožnje.
U tim slučajevima osiguratelj ima pravo od osobe koja je
odgovorna za štetu na naknadu cjelokupnog iznosa štete, kamatu i
troškove. Ali, vozači trebaju biti svjesni svakog svog postupka
za upravljačem. Primjerice, i u slučajevima kada ne skrive
izravno nesreću, a primjerice, vozili su brzinom koja je veća od
dopuštene ili su vozili s nedopuštenom razinom alkohola u
organizmu (0,5 promila), može doći do obostrane krivnje.
Zakon o obveznim odnosima propisuje da ‘kada je šteta prouzročena
pogonom dvaju ili više vozila, svu štetu snosi vlasnik vozila
koji je isključivo kriv za štetni događaj’. Ali, u istom članku
Zakona piše ‘ako postoji obostrana krivnja, svaki vlasnik
odgovara drugomu za njegovu štetu razmjerno stupnju svoje
krivnje’.
Primjerice, ako vam se iz kućnog prilaza vozilo nepropisno
uključuje na javnu prometnicu kojom vozite i vi ćete biti
djelomično krivi ako vozite brzinom većom od dopuštene ili pod
utjecajem alkohola. Dakako, vaša brzina i utjecaj alkohola mora
biti u uzročnoj vezi s prometnom nezgodom, odnosno treba se
prometnim vještačenjem utvrditi da bi vi mogli izbjeći nesreću da
ste vozili brzinom koja je dopuštena, odnosno da niste vozili pod
utjecajem alkohola.
Stoga, isplati li se riskirati i sjesti za upravljač automobila
nakon što ste popili pivo više nego što to zakon dopušta ili se
voziti 15 km/h više od dopuštene brzine? Prije svega, to nije
dobro zbog sigurnosti svih sudionika u prometu, a posredno i zato
što riskirate obostranu krivnju kod prometne nezgode čak i ako
niste primarno krivi za nesreću.
