Goriva za automobile koja se koriste i mogu kupiti u Hrvatskoj možemo podijeliti na tri osnovne kategorije: benzinska goriva, dizelska goriva i plin. No to je tek gruba podjela, jer svako od ovih goriva ima svoje podvrste ili značajke
Benzinska goriva – oktani
U Hrvatskoj se vrste benzina razlikuju samo po oktanskom broju.
Oktanski broj je otpornost benzina na detonantno izgaranje. On
naznačuje koliko je benzin u stanju podnijeti kompresije prije
nego se dogodi samozapaljenje. Što je veći broj, ta je otpornost
veća.
Gorivo s većim oktanskim brojem trebaju koristiti rijetki,
uglavnom sportski automobili. U svijetu se koristi gorivo
oktanske vrijednosti 88 do 104, a kod nas ono od 95 i 100 oktana.
Minimalna oktanska vrijednost koja smije u vašeg limenog ljubimca
piše na unutrašnjoj strani poklopca spremnika goriva ili u
uputstvima vozila. U svakom slučaju, ako natočite gorivo s većom
oktanskom vrijednošću, ne možete naštetiti autu – naprotiv.
Benzinska goriva – etanol
Možda ste u posljednje vrijeme na benzinskim postajama i na
‘pištoljima’ za točenje goriva primijetili oznaku E5. Radi
se o količini etanola u gorivu, a oznaka E5 pokazuje da je u
benzinu zapravo pet posto etanola. Svi benzini koji se prodaju u
Hrvatskoj sadrže etanol zbog propisa Europske unije kojima se
pokušava smanjiti potrošnja nafte i povećati potrošnja energije
iz obnovljivih izvora.
Iako se u velikom dijelu Europe koriste E5 i E10 benzini, kod nas
ćete za sada naći samo E5 koji je zapravo kvalitetniji i skuplji
od E10 benzina. U SAD-u i nekim drugim državama koristi se i E15.
Važno je znati da E5 gorivo mogu koristiti svi auti, a E10 (kojeg
još nema kod nas) oko 90% automobila proizvedenih nakon 2001.
godine. Koje gorivo smije koristiti vaš auto, također stoji u
uputama ili na poklopcu spremnika.
Takozvana ‘Premium’ benzinska goriva
Plus, Max, Class, Premium i slični nazivi su neka od imena pod
kojima se na benzinskim crpkama u Hrvatskoj prodaju kvalitetnija
odnosno premium goriva, cijenama viša od 2 pa do sedam posto. Ona
se svojim oktanskim brojem ne razlikuju od ‘običnih’, ali u sebi
imaju dodatne aditive koji bi u teoriji trebali pridonijeti
boljem radu motora, manjoj potrošnji, čišćem ispuhu.
No brojne nezavisne studije u kojima su provjeravane razlike
između premium i običnih goriva diljem Europe, nisu pokazale neke
značajnije prednosti za premium goriva, pogotovo ne prednosti
koje bi opravdale osjetnu veliku razliku u cijenama između
‘normalnih’ i premium goriva. S takvim gorivom vozilo neće
imati osjetno veću snagu niti će biti brže. Premium goriva su
financijski neisplativa, ali tehnički preporučljiva jer vam bolje
gorivo ni na koji način ne može naškoditi.
Dizelska goriva – biodizel (B oznaka)
Za dizelska goriva nije bitan oktanski, već cetanski broj koji je
pokazatelj kvalitete goriva. Za razliku od benzina, nemamo
različite vrste dizelskog goriva po cetanskom broju, niti se on
označuje. Jedina oznaka koju ćete pronaći na ‘pištolju’ za
dolijevanje goriva je B7, B10, B15 ili nešto slično.
Ona označuje udio biodizela u dizelskom gorivu koji se u dizel
dodaje iz istih razloga kao i etanol u benzin. U Hrvatskoj ćete
za sada naći samo B7 dizelska goriva koja su u principu
kvalitetnija i skuplja od B10. U ostatku Europe ima i B10 goriva,
a ponegdje u svijetu koriste se i B15 i B20 goriva.
Takozvana ‘Premium’ dizelska goriva
Kao i kod benzinskih, tako i kod dizelskih goriva sve benzinske
crpke imaju neki tip premium goriva. Ona se od
‘običnih’ razlikuju po tome što u sastavu imaju manje
štetnih tvari za motor i sustav ubrizgavanja, a koje mogu u
određenim uvjetima utjecati na kraći vijek trajanja motora. No,
kao i kod benzinskih goriva, brojne nezavisne studije nisu
pokazale značajnije prednosti za premium goriva.
Ipak kod dizelskih goriva ima jedna vrlo važna premium varijanta,
a to je ona koja se pojavljuje zimi. Riječ je o zimskom gorivu
(u INA-i se ono primjerice naziva ‘Arktik’) koje je
pametno koristiti kada putujete primjerice u Alpe na skijanje
gdje bi normalno gorivo namijenjeno za Hrvatsku moglo imati
problema sa zamrzavanjem.
Plin – CNG ili LPG
I kod plina postoji jedna vrlo bitna razlika. U ponudi su dvije
vrste plina, prirodni plin (CNG) i naftni ukapljeni plin (LPG).
Ovu drugu vrstu koristi 99 posto automobila na plin koji voze
hrvatskim cestama, te svi automobili u koje je plin naknadno
ugrađen. Radi lakše detekcije curenja dodaju se posebni aditivi
koji mu daju karakterističan i izražen miris. Ova vrsta plina ima
vrlo nizak stupanj zagađenja u odnosu na goriva slične ogrjevne
moći. To ga čini vrlo poželjnim energentom u autoindustriji, ali
i kućanstvu i industriji općenito.
Prirodni plin (CNG) u Hrvatskoj koriste tek rijetki automobili s
tvorničkom CNG instalacijom. Oni se u pravilu ne prodaju izravno
u Hrvatskoj već do nas stižu uvozom iz Njemačke. Iako prirodni
plin daje veću financijsku uštedu od LPG, u Hrvatskoj postoji tek
nekoliko punionica za CNG, a i cijena ugradnje je daleko veća u
odnosu na LNG.
Izvor: oryx-asistencija.hr
