Do 15. srpnja ove godine u prometu su već poginule 132 osobe, među njima i petero djece
Izmjenama Zakona o sigurnosti prometa na cestama sa sadašnjih od
5000 do 15.000 kuna na od 10.000 do 20.000 kuna povisile su se
kazne za vožnju u suprotnom smjeru na autocesti ili brzoj cesti,
prekoračenje brzine u naseljenom mjestu za više od 50 km/h,
namjeran prolazak kroz crveno svjetlo na semaforu, odbijanje
testiranja na alkohol ili droge, vožnju pod utjecajem alkohola
ili droga, vožnju prije stjecanja prava na upravljanje motornim
vozilom te za vrijeme dok je vozačka dozvola oduzeta.
Za sve koji se ne vežu tijekom vožnje ili nepropisno prevoze
djecu kazna je s 500 podignuta na 1000 kuna, jednako kao i za
korištenje mobitela u vožnji. Ovih je osam prekršaja prepoznato
kao najozbiljniji okidači za prometne nesreće s teškim
posljedicama, s poginulim i teže ozlijeđenim osobama.
Ako vozač drugi put u tri godine ponovi neki od spomenutih
prekršaja, vozačka će mu se dozvola oduzeti na najmanje šest
mjeseci. Ne bude li mu ni to dovoljno, kad treći i svaki sljedeći
put ponovi neki od ovih prekršaja bez vozačke će dozvole ostati
na najmanje godinu dana.
Ove novine, međutim, nisu izglasane lako. Iako smo svi svjesni
niske razine prometne kulture u Hrvatskoj i svjedoci smo
rastezanja do u nedogled nekih sudskih procesa kojima bi se
krivcima za izazivanje teške nesreće trebala odrezati kazna,
pojedini su se saborski zastupnici usprotivili većim kaznama.
Prevelika tolerancija prekršaja
Neke od izdvojenih prekršaja nazvali su blažima, pa nije prošao
ni prijedlog da se kazna za korištenje mobitela tijekom vožnje
poveća na 1500 kuna, već su se zastupnici usuglasili oko 1000
kuna kazne. Isto je i sa sigurnosnim pojasem. Kazna od 1000 kuna
za spomenuta dva prekršaja svakako je pravednija nego dosadašnja
od 500 kn (250 kn ako se plati odmah), ali i dalje spornom držimo
zastupničku kvalifikaciju tih prekršaja blažima jer se i bez
takvog stava u javnosti razvila prevelika tolerancija prema nekim
prometnim prekršajima.
Naravno, ne treba vozača zatvoriti ni radi pojasa ni radi
mobitela, ali nekorištenje sigurnosnog pojasa, odnosno korištenje
mobitela itekako vodi ozbiljnim posljedicama. Primjera radi,
vozač koji tijekom vožnje tipka po mobitelu ne gleda cestu, pa
tako neće vidjeti ni dijete na zebri. Vjerojatno niste
zaboravili, djeca nažalost ginu i na zebrama. Koristite hands
free uređaj ili se zaustavite ako baš hitno morate s nekim
razgovarati.
Nevezani putnik lomi vozača
Drugi od ‘blažih’ prekršaja korištenje je sigurnosnog pojasa. Naš
Zakon o sigurnosti prometa na cestama tu ne razlikuje je li vozač
sigurnosnim pojasem vezao sebe ili je to propustio napraviti
putnik na stražnjem sjedalu ili se nevezano i bez adekvatne
dječje sjedalice prevozi dijete. U svim navedenim situacijama
primjenjuje se isti članak zakona, vrijedi ista kazna – po novome
1000 kuna, odnosno 500 ako platite u roku nekoliko dana.
Ako vozač ili putnik u vozilu nije vezan, u njemu se u slučaju
prometne nesreće neće otvoriti zračni jastuci jer vozilo neće
prepoznati da je putnik u autu. Nadalje, ako putnik na stražnjem
sjedalu nije vezan, težina njegova tijela u slučaju nesreće
polomit će sjedalo putnika ispred, te će njega ozbiljno
ozlijediti ili ubiti. Naslon sjedala u automobilu ne može
izdržati težinu odraslog putnika u kombinaciji sa silama koje u
vozilu djeluju u sudaru.
Je li vam i s ovom spoznajom ugodno sjediti ispred osobe koja se
nije vezala pojasem? Jeste li baš toliko sigurni da se neće
dogoditi nesreća i da vam putnik sa stražnje klupe neće svojom
težinom polomiti kralježnicu?
Potrebu sigurnog prijevoza djece u normalnim okolnostima ne bismo
trebali posebno naglašavati, ali svakodnevno pred svakim dječjim
vrtićem možemo vidjeti i djecu na suvozačevom sjedalu i nevezanu
djecu kako skakuću po stražnjoj klupi. Znamo li da u sudaru
nevezano dijete nekontrolirano leti po vozilu, udara o dijelove
karoserije, sjedala, druge putnike, a u najkritičnijim
slučajevima i izlijeće kroz vjetrobransko staklo, ovih 1000 kuna
(500 kn ako se plati odmah) zapravo je zanemariva kazna. Za taj
se iznos može kupiti dječja sjedalica i ne riskirati život
djeteta.
Po podacima od zadnjeg dana prošle godine, Hrvatska ima 4.124.531
stanovnika, a njih 2.348.794 ima vozačku dozvolu. U Hrvatskoj su
registrirana 2.148.062 motorna vozila. Po evidenciji Ministarstva
unutarnjih poslova, lani se dogodilo 33.440 nesreća.
Čudo je da ih nije bilo i više, jer u prekršaju je zbog vožnje
pod utjecajem alkohola zatečeno 39.250 vozača, zbog prolaska kroz
crveno svjetlo na semaforu njih 4981. Zbog brzine u naselju više
od 50 km/h veće od dopuštene prijavljena su 1243 vozača, a zbog
vožnje na brzinskom limitu vozila njih 397.
Samo u 4006 prometnih nesreća koje su skrivili vozači pod
utjecajem alkohola poginulo je 86 osoba, a 2364 ih je ozlijeđeno.
Još devet na cesti su ih ubili vozači pod utjecajem droga, a još
32 vozači bez vozačkog ispita. Sigurnosnim pojasem sebe ili
dijete lani nisu vezale 85.464 osobe. Zbog korištenja mobitela
prijavljeno ih je 40.971.
U prvih šest mjeseci ove godine dogodila se 14.591 prometna
nesreća. Ukupno je nastradalo 5827 osoba, poginulo ih je 125 –
među njima i petero djece – a ozlijeđeno 5702. Do 15. srpnja broj
poginulih već je skočio na 132. Nesreće se uvijek mogu dogoditi,
ali odgovornim ponašanjem utječemo na to da se događaju rjeđe i
da posljedice budu manje.
