Hrvatska će 2022. godine dobiti novi sustav naplate cestarina na autocestama koji će se temeljiti na kombinaciji naplate putem unaprijeđene verzije ENC-a (DSRC) i automatskog sustava očitanja registarskih oznaka (ALPR), rečeno je u srijedu na prezentaciji novog sustava naplate
Pritom će upotreba ENC-a biti obvezna za teška vozila, dok će
korisnici lakih vozila imati mogućnost izbora. Radi se, inače, u
suvremenom sustavu elektroničke naplate sa slobodnim prolaskom
vozila, što bi trebalo u potpunosti eliminirati sadašnje gužve na
naplatnim kućicama, pogotovo tijekom turističke sezone.
ALPR sustav koristit će se uz pomoć aplikacije povezane
s kreditnom ili bankovnom karticom korisnika, ili
direktnom uplatom na aplikaciju. Svi koji ne budu imali imati
dovoljno novca na računu, a koristit će taj sustav, bit će u
prekršaju i naplaćivat će im se kazne.
Bit će postavljeno niz prodajnih mjesta, posebice u blizini
državnih granica, gdje će se korisnici moći registrirati, odnosno
gdje će se prodavati DSRC i ENC uređaji. Postojat će
i namjenske staze u blizini granice koje će se koristiti za
registraciju u sustav očitavanjem registarskih pločica i
odgovarajuće bankovne kartice, piše portal jutarnji.hr/autoklub.
Iz ARZ-a isticu kako ce tim zahvatima izlazni kapacitet autoceste
iznositi oko 11.150 vozila na sat, sto je 4,8 puta vise u odnosu
na dosadasnje stanje. Naplatna postaja Demerje namijenjena je
iskljucivo za bezgotovinsko placanje cestarine, dok NP Lucko
zadrzava gotovinsku naplatu.
Zasad se, kako je rekao ministar mora, prometa i
infrastrukture Oleg Butković, ne zna hoće
li novi sustav naplate za korisnike autocesta biti
skuplji od aktualnog.
Posebni savjetnik ministra i glavni nositelj
projekta Branimir Jerneić kazao je da
su izrađivači studije posebno vodili računa o tome da smo
turistička zemlja, te da nam gotovo 85 posto turista dolazi
cestama.
Sustav će, naveo je, biti interoperabilan s postojećim
elektroničkim sustavima naplate u EU. Nakon početne
implementacije na dionicama HAC-a i ARZ-a, dakle na autocestama
pod kontrolom državnih koncesionara, očekuje se i uvođenje
na dionicama privatnih koncesionara (Bina Istra i AZM).
Odbačena je primjena sustava satelitskog praćenja, jer
je procijenjeno da bi to bitno povećalu ulaganja. Jerneić je
rekao da će uvođenje novog sustava naplate stajati do 570
milijuna kuna.
‘Uvođenje novog sustava na mjesečnoj bi bazi moglo uštedjeti
oko 13 milijuna kuna u odnosu na sadašnji sustav naplate koji
obilježavaju visoki troškovi naplatnih mjesta, blagajnika,
transporta gotovog novca i slično’, rekao je Jerneić, dodavši da
blagajnike očekuje prekvalifikacija.
Iako se radi o prijedlogu o kojem se tek treba izjasniti stručna
javnost, valja spomenuti da se razmatra i mogućnost formiranja
viših cijena cestarina u vremenu najvećih gužvi, odnosno nižih u
razdobljima manjeg opterećenja.
‘Radovi u implementaciji sustava započet će već iduće godine, a
sustav bi trebao biti pušten u promet 2022. godine uz prijelazno
razdoblje kada će istodobno funkcionirati oba sustava – i
aktualni i novi’, tvrdi Jerneić, ponovivši da je studiju novog
sustava naplate cestarine izradila španjolska tvrtka IDOM.
Trenutno je u uporabi sustav naplate star 48 godina, dok je ENC
uveden 2006. godine, i trenutno ga ima oko 40 posto
korisnika autocesta.
Ministar Butković kazao je da je bilo nužno krenuti u projekt
promjene naplate cestarina, jer je postojeći sustav zastario.
Istaknuo je i kako se radi o prijedlogu o kojem će tek
razgovarati stručna javnost.
Međunarodni natječaj za implementaciju sustava trebao bi biti
raspisan početkom 2020. godine, rekao je Butković dodavši i kako
je jedan od ciljeva promjene sustava i ušteda. Naglasio je i da
tek treba sjesti za isti stol sa predstavnicima privatnih
koncesionara u vezi primjene novog sustava, ali i da vjeruje
da će se s njima uspjeti dogovoriti. Nakon što se uvede, novi bi
sustav trebao učinkovito raditi najmanje 15 godina.
