Sigurnost na cestama

‘CRNE KUTIJE će se ugrađivati samo u nove automobile’

Eurozastupnici smiruju vozače, evo što konkretno donosi nova europska uredba i na koga se sve primjenjuje

Standardi sigurnosti vozila na cestama članica Europske unije
nisu se mijenjali od 2009. godine, sve dok 21. veljače ove godine
Odbor za unutarnje tržište i zaštitu potrošača Europskog
parlamenta nije prihvatio ‘Prijedlog Uredbe o zahtjevima za
homologaciju za motorna vozila i njihove prikolice te za sustave,
sastavne dijelove i zasebne tehničke jedinice’ namijenjene za
takva vozila, piše portal slobodnadalmacija.hr.

Prema ovom prijedlogu tijekom nekoliko sljedećih godina svi
automobili bi kao serijsku opremu trebali imati ugrađene ISA
(Intelligent Speed Assistance) sustave za ograničenje brzine,
sustav protiv prelaženja u suprotni trak, uređaje koji snimaju
događaje iz automobila te sustav za pomoć vozaču, uključujući
automatsko kočenje u nuždi (AEB) s detekcijom pješaka i
biciklista. Predlagalo se i uvođenje tzv. alko-testera, ali to
nije prošlo.

Ako se uredba usvoji (a Europsko vijeće za sigurnost prometa
traži da se ove promjene uvedu već 2020. godine), postavlja
se pitanje kako će u ovoj priči proći vozači iz Hrvatske čiji je
vozni park star u prosjeku trinaest godina. Hoće li to za njih
biti dodatni trošak i kako sve ovo provesti u svakodnevnoj
praksi?

Eurozastupnica Biljana Borzan nam
kaže:
– Uredba se odnosi samo na nova vozila i nove modele. Čak i ako
postoji sličan model tog vozila, odnosi se na najnoviju verziju,
i to proizvedenu tek nakon stupanja na snagu same uredbe. Ona
sada ide u završne pregovore, a nakon toga će se državama
članicama dati prijelazno razdoblje za prilagodbu novom zakonu.
Zasad se nagađa da će to za neke odrednice biti do tri godine, a
za neke koje se odnose na nove tehnologije čak i do devet godina.
Vlasnici starijih vozila u Hrvatskoj nemaju razloga za brigu jer
nova uredba neće obuhvaćati te modele, već samo one koji su
proizvedeni nakon njezina stupanja na snagu – bila je decidirana
SDP-ova eurozastupnica.

Tonino Picula se odazvao našoj molbi te
odgovorio gotovo isto što i zastupnica Borzan.

Dakle, ako se uredba usvoji, svi novi automobili morali bi imati
ugrađen GPS i kamere za prepoznavanje znakova kako bi otkrili
koliko je ograničenje na dionici ceste kojom se automobil vozi.
Sustav bi vas alarmirao ako vozite prebrzo te vas upozorio da
smanjite brzinu nastavite li tako.

Sustav za zadržavanje u prometnom traku prati položaj vozila u
odnosu na granice prometnog traka ili ceste i primjenjuje
zakretni moment na upravljač ili pritisak na kočnice onda kada
vozilo napusti prometni trak ili će se to ubrzo dogoditi pa
postoji opasnost od sudara.

Automobili bi bili opremljeni crnim kutijama koje bi snimale
događaje u unutrašnjosti automobila, a snimke bi koristile
policiji da u slučajevima prometnih nesreća lakše utvrde njihov
uzrok. Nameće se pitanje gdje je tu privatnost događanja u
automobilu koja nemaju veze s prometnim prekršajima?

Prometni stručnjak dr. sc. Željko
Marušić
 u svojim se stručnim istupima već odavno
zalaže za rezanje, odnosno ukidanje trošarina (ovisno o
sigurnosnim značajkama ovih automobila) jer smatra da naša zemlja
nije ni blizu ispunjavanja ovih prometnosigurnosnih uvjeta koje
traži Europska unija.

– Porazna je činjenica da su se poginule osobe tijekom 2017. u
Hrvatskoj vozile u automobilima prosječno starim 14,5 godina, a
prosjek EU-a je osam i pol godina. Već duže apeliram da se za
vozila s pet Euro NCAP zvjezdica za sigurnost trošarina
prepolovi, a imaju li k tome i autonomno kočenje te sustav za
alarmiranje napuštanja traka, da se i potpuno ukine.

Država Hrvatska ništa ne čini na zaštiti sudionika u prometu jer
su trošarine za nova vozila koja sve ovo imaju (BMW serije 7 ili
Audi A8, Mercedes S klase) i više od 100 tisuća kuna. Kod
prepolavljanja trošarina situacija bi bila ‘win-win’ za sve.
To bi financijski trebale podržati i osiguravateljske kuće jer se
time smanjuju njihovi rashodi. Mi smo u odnosu na ovo što će se
uvesti do 2020. godine kao da netko iz osnovne škole mora otići
direktno na fakultet, ali to ne znači da se ne moramo trgnuti i
polako hvatati korak s Europom. Naravno, u tome mora pomoći i
hrvatska država.

Povezani sadržaj
Preporučeno
Imate zanimljivu priču, fotografiju ili video?
Pošaljite nam na mail info@emedjimurje.hr ili putem forme Pošalji vijest
Komentari
Najnovije