Neće vam biti lako! Na vama leži teret dokaza. Zlata zato vrijede svjedoci i druga dokazna sredstva
Vozači se svakodnevno iz trena u tren nalaze pred izazovom
izbora. Jedan od težih izbora je onaj između frontalnog sudara s
vozilom koje dolazi u susret vozeći vašim trakom i skretanja u
kanal, odnosano izvan ceste, radi izbjegavanja tog izravnog
sraza. Znate li što biste vi odabrali u toj situaciji?
Teško čovjek sa sigurnošću može tvrditi kako bi postupio kada
reagirati treba u djeliću sekunde. Što će učiti instinktivni
nagon za samoodržanjem? Pogiba se i od frontalnog sudara, ali i
od skretanja u jarak, kanal, provaliju. Uvijek postoji i onaj
ali, onaj ogromni ali! Možda bi da nisam skrenuo vozač drugog
vozila uspio se vratiti u svoj prometni trak, možda bi bilo ovo a
možda i ne.
Brojni instinktivno, nastojeći izbjeći nadolazeću opasnost,
odabiru opciju svjesnog i namjernog slijetanja s ceste. Zna se
tada dogoditi da se vi svojevoljno survate u jarak, kanal,
provaliju a vozilo koje ste izbjegavali, kao u pjesmi,
jednostavno, produži dalje! Dok se vi krvavi i natučeni budete
izvlačili iz olupine u koju se u trenu transformiralo vaše vozilo
i plazeći izlazili iz jarka u koji ste sletjeli, vozač bez
savjesti hitat će svome odredištu, kao da se ništa dogodilo nije.
Produžio dalje, bez osvrtanja, bez stajanja, bez pružanja pomoći.
Vi skršeni, krvavi, polomljeni, zaglavljeni, a krivac za vaše
skretanje odmaglio! Znate li o kojem se vozilu radi? Znate li
registarsku oznaku? Teško da vam je memoriranje brojki i slova s
njegovih tablica bilo na pameti dok ste smrti gledali u oči.
Jeste li sami bili u vozilu? Imate li svjedoka? Drugih vozača
koji su vidjeli što se ‘u stvari dogodilo’, koji je bio razlog
vašeg namjernog slijetanja s ceste? Zašto ste se sunovratili.
Ukoliko ne možete identificirati vozilo zbog kojeg ste doživjeli
prometnu nesreću, govorimo o šteti od nepoznatog vozila.
Imate li pravo na naknadu štete od nepoznatog vozila? Naravno!
Zakon propisuje takvu mogućnosti. Samo morate znati, zakon traži
da u prometnoj nesreći bude ozlijeđenih. Tek tada se može tražiti
naknada štete.
Zakon o obveznim osiguranjima u prometu propisuje u čl. 30. kako
oštećena fizička osoba kojoj je šteta nanesena uporabom
nepoznatog vozila može podnijeti odštetni zahtjev Hrvatskom uredu
za osiguranje. Oštećena fiziĉka osoba ima pravo zahtijevati
naknadu štete zbog smrti, tjelesne ozljede ili oštećenja zdravlja
i to najviše do iznosa iz ĉlanka 26. stavka 8. istog zakona.
Što je s naknadom štete zbog uništenja ili oštećenja stvari? Može
ali pod određenim uvjetima, budući zakon nadalje propisuje da
oštećena osoba ima pravo zahtijevati naknadu štete zbog uništenja
ili oštećenja stvari do istog tog iznosa propisanog za štete na
stvarima i uz samopridržaj u iznosu od 3.750,00 kuna ako je
Hrvatski ured za osiguranje nekom od sudionika ove prometne
nesreće nadoknadio štetu zbog smrti ili teških tjelesnih ozljeda
koje su zahtijevale bolničko liječenje.
Ako se pronađe vozilo čijom je uporabom nanesena šteta te se
utvrdi odgovorni osiguratelj, Hrvatski ured za osiguranje ima
pravo na naknadu od odgovorne osobe odnosno od odgovornog
osiguratelja, i to isplaćenog iznosa štete, kamate i troškova.
Odlično reći ćete! Ustanovljeno je pravo na naknadu štete od
nepoznatog vozila. Hrvatski ured za osiguranje, prava je adresa
za podnošenje zahtjeva. Lakše reći, nego ostvariti, kad se zaviri
u sudsku praksu. Što ćete ako vam oni iz Hrvatskog ureda za
osiguranje odbiju isplatiti naknadu štete? Tužiti ćete ih i pred
sudom tražiti svoja prava.
Kako tu stvari stoje? Ne baš sjajno! Naime, presudom Općinskog
suda u Iloku P-176/06 od 30. studenog 2006. (a koja je potvrđena
i presudom Županijskog suda u Vukovara Gž-544/07, podnesenu
reviziju protiv drugostupanjske presude odbio je Vrhovni sud
Republike Hrvatske presudom Rev-608/07 od 30. studenog 2006.)
utvrđeno je sljedeće:
‘U svezi tužiteljeve tvrdnje da je uzrok slijetanja vozila s
kolnika iznenadna radnja obilaženja neosvijetljenog nepoznatog
vozila, te nailazak vozila iz suprotnog smjera, a što da se može
zaključiti na temelju nalaza i mišljenja prometnog vještaka,
sudovi su osnovano zaključili da je prometnim vještačenjem
tužitelj uspio samo dokazati da je s obzirom na tragove pronađene
na mjestu događaja do nesreće moglo doći na način kako to tvrdi
tužitelj, a ne i da se nesreća tako i dogodila’.
Sud nadalje ističe ‘da je nesreća prouzročena uporabom
nepoznatog vozila samo je hipotetična mogućnost na kojoj se ne
može temeljiti utvrđenje postojanja te činjenice. Pitanje
odgovornosti za štetu nastalu u slučaju nezgode izazvane motornim
vozilima u pokretu prosuđuje se po kriteriju krivnje, sukladno
odredbama Zakona o obveznim odnosima pa teret dokazivanja
činjenice da je predmetnu prometnu nesreću prouzročilo nepoznato
vozilo leži na tužitelju.’
Neće vam biti lako! Na vama leži teret dokaza. Zlata zato vrijede
svjedoci i druga dokazna sredstva. Skupljajte ih pomno i
temeljito, savjetuje portal revijahak.hr.
