Benzin kod nas stoji kao i 2012. kada se za barel nafte plaćalo 123 dolara ili 70% više
Tržište nafte oduvijek ovisi o globalnoj politici koja svojim
potezima determinira cijenu crnog zlata, ali svaka promjena na
njemu izaziva jake udare na džepove svakog građanina. Od početka
godine tako je, ponajprije zbog krize vlasti u Venezueli i novih
zaoštravanja odnosa s Iranom, a onda i dugotrajne akcije
smanjenja proizvodnje najvećih proizvođača nafte, cijena sirove
nafte narasla 40 posto.
Iako na prvi pogled djeluje kao zabrinjavajući trend, slične su
skokove u posljednje dvije godine pratile korekcije cijena
nadolje pa bi bilo logičnije očekivati novi pad cijena na
svjetskim tržištima nego njihov stabilan rast, naročito kada se u
analizu uključi i hlađenje svjetske ekonomije.
U globalno političkom smislu potencijal proizvodnje veći je nego
ikada dosad s obzirom na američku industriju škriljevca, ali
ponuda se regulira kartelovskim sporazumima. Puno je stoga
zanimljivije proučavati cijene na domaćem tržištu goriva, koje
prate kretanja na svjetskim tržištima kada nafta poskupljuje, ali
ne i kada pojeftinjuje.
Tako se najavljuje da bi u sljedećim tjednima cijena litre
benzina mogla premašiti 11 kuna, iako se sirova nafta prodaje po
cijeni nižoj od 75 dolara po barelu. Iste te cijene goriva
bilježile su se na benzinskim postajama i 2012. kada se sirovom
naftom trgovalo po cijeni od 123 dolara po barelu.
Jednake su bile i u listopadu lani kada je nafta vrijedila 85
dolara po barelu. Zašto? Jedan dio odgovora leži u trošarinama
koje su u posljednjih sedam godina narasle i prilagodile se
europskim pravilima.
Tako se 2012. na litru benzina plaćala trošarina od tri kune, a
danas se ona približila iznosu od četiri kune, ali skočila je i
marža u maloprodaji, i to bitno jer kreće se oko jedne kune po
litri.
A čim skoči cijena goriva, automatski poskupljuju i putovanja, a
kako se trošak transporta ugrađuje u konačnu cijenu robe,
poskupljuje i većina proizvoda pa je opravdan strah potrošača od
cjenovnog udara. Od skupljeg goriva profitira jedino država koja
na višoj cijeni nafte zarađuje većim prilivima trošarina i PDV-a
u državni proračun.
