Vozilo će biti opremljeno kamerama koje će čitati prometne znakove pa će, kako kažu u Glavnoj upravi za promet, kad vozač stisne gas, papučica pružati otpor ako brzina vozila ide iznad dopuštene
U Europskoj uniji u 2017. (prema zadnje dostupnim podacima) na
cestama je poginulo 25.300 osoba. U Hrvatskoj je lani, pak, u
prometnim nesrećama život izgubilo 317 ljudi, 14 manje nego 2017.
Prosjek poginulih na milijun stanovnika za EU je 49, a za
Hrvatsku 80 i po tome smo treći najgori u Uniji, iza nas su samo
Bugarska i Rumunjska.
EU, pa tako i Hrvatska, zadali su si za cilj da do 2020. smanje
broj poginulih na cestama za 50 posto u odnosu na 2010., odnosno
2011. U slučaju EU to bi značilo smanjenje na 15.000 poginulih, a
u slučaju Hrvatske na 213. S obzirom na trenutačne brojke ti
ciljevi su teško dostižni.
Politika sigurnosti cestovnog prometa od 2021. do 2030. na razini
cijelog EU, kažu u Glavnoj upravi za promet i mobilnost,
postavila je kao cilj još dodatnih 50 posto smanjenja broj
poginulih i ozlijeđenih na cestama, a to bi u konačnici vodilo
prema ostvarenju načela ‘Vision Zero’ čiji je cilj do 2050.
godine svesti broj poginulih u cestovnom prometu na nulu.
Revizija regulative
A jedan od bitnih koraka ka ispunjenju tih ciljeva revizija je
opće regulativne o sigurnosti vozila. Tako je trenutačno u
proceduri donošenje Uredbe o zahtjevima za homologaciju za
motorna vozila i njihove prikolice te za sustave, sastavne
dijelove i zasebne tehničke jedinice namijenjene za takva vozila,
u pogledu njihove opće sigurnosti te zaštite osoba u vozilima i
nezaštićenih sudionika u cestovnom prometu.
Prema tom aktu, u vozila će se kao obvezna oprema ugrađivati,
primjerice, inteligentni sustav za pomoć pri kontroli brzine
(Intelligent Speed Assistance – ISA). Vozilo će, naime, biti
opremljeno kamerama koje će čitati prometne znakove pa će, kako
kažu u Glavnoj upravi za promet, kad vozač stisne gas, papučica
pružati otpor ako brzina vozila ide iznad dopuštene.
Predviđena je obvezna ugradnja i sustava za praćenje budnosti i
pozornosti vozača te sustava za detekciju pri vožnji unatrag.
Svako vozilo će morati imati i ‘crnu kutiju’, odnosno uređaj za
snimanje podataka o događaju, odnosno nesreći. Predviđena je i
ugradnja sustava koji bi olakšao postavljanje uređaja za blokadu
u slučaju vožnje pod utjecajem alkohola.
U vozila bi se ugrađivalo i sigurnosno vjetobransko staklo u
slučaju udara pješaka ili biciklista, a vozače autobusa i kamiona
bi na pješake i bicikliste upozoravao i sustav za detekciju i
upozoravanje na nezaštićene sudionike u cestovnom prometu koji se
nalaze u neposrednoj blizini tih vozila. Sva vozila će imati i
sustav koji ih zadržava u njihovoj prometnoj traci, odnosno da ne
prelaze u suprotnu traku te sustav za automatsko kočenje koji će
moći prepoznati pješake i bicikliste u blizini vozila.
U Glavnoj upravi za promet i mobilnost objašnjavaju da bi tim
povećanjem sigurnosti vozila inteligentnim sustavima te
poboljšanjem prometne infrastrukture znatno smanjio utjecaj
ljudske greške na prometne nesreće. Tako u toj Upravi navode da
će novi sigurnosni sustavi u svim vozilima spasiti u 15 godina
25.000 života, odnosno od 2022. do 2037. Poboljšanjem cestovne
infrastukture pak spasilo bi se 3200 života u razdoblju od 2020.
do 2030.
Kako bi ubrzala uvođenje Kooperativnog Inteligentnog transportnog
sustava – Cooperative Intelligent Transport Systems (C-ITS) na
europske ceste, Europska je komisija prije nekoliko dana donijela
Delegirani akt. Kako navode u Glavnoj upravi za promet i
mobilnost, ta nova tehnologija omogućit će vozilima da
‘razgovaraju’ jedni s drugima, s cestovnom infrastrukturom i
drugim sudionicima u prometu – primjerice o opasnim situacijama,
radovima na cesti i vremenskom rasporedu semafora, čime će
cestovni promet biti sigurniji, čišći i učinkovitiji.
Cijene sustava će padati
U Europskoj komisiji navode i da su vozila opremljena
kooperativnim inteligentnim transportnim sustavima danas već na
cestama, ali u ograničenom broju. Od ove godine se očekuje, pak,
da će autoindustrija i upravitelji cestovne infrastrukture početi
s ugrađivanjem C-ITS tehnologije. Prema procjenama Komisije,
ukupni troškovi ugradnje C-ITS-a po vozilu su oko 300 eura, s tim
da će ta cijena padati kako bude rastao broj vozila opremljen tom
tehnologijom. Pri tome sad neki proizvođači vozila mogu ponuditi
tu tehnologiju i kao standardnu sigurnosnu opremu.
C-ITS će se u početku koristiti u obliku jednostavnih
informacijskih usluga, upozoravat će, primjerice, vozače na
zastoj u prometu ili radove na cesti koje još ne može vidjeti ili
će ih obavijestiti o dopuštenoj brzini. Uredba kojom bi
ugradnja inteligentnih sustava sigurnosne opreme postala
obvezujuća za sva vozila sad je pak predmet pregovora između
ko-zakonodavaca u EU.
Prema prijedlogu Komisije, ta bi oprema trebala biti obvezujuća
od 2022. dok u Europskom parlamentu smatraju da treba stupiti na
snagu u prije, već 2020. No do 2050. godine, kad se želi postići
da ne bude uopće poginulih na cestama, vjerojatno će u punoj
primjeni biti samovozeći automobili.
Da bi se pak smanjio broj smrtno stradalih u prometnim nesrećama,
bitne su i stroge kazne. Hrvatska je trenutačno u procesu
donošenja novog Zakona o sigurnosti prometa na cestama, kojim se
znatno pooštravaju kazne za teške prekršaje i pogotovo za
recidiviste. U Glavnoj upravi za promet i mobilnost kažu da se
bez strogih kazni ljudi neće mijenjati, ali napominju i da bi
trebalo ujednačiti kazne za prometne prekršaje na razini cijele
EU ili barem između susjednih zemalja.
Također važno je, poručuju, da na nacionalnoj razini postoji
agencija za sigurnost cestovnog prometa. A upravo osnivanje te
agencije u Hrvatskoj predlažu mnogi prometni stručnjaci.
