Tijekom 2018. godine utvrđeno je 145 prekršaja vožnje pod utjecajem droge ili lijekova. U odnosu na 2017. godinu, kad je utvrđeno 168 takvih prekršaja, riječ je o smanjenju od 13 posto
Kako doznajemo od Ministarstva unutarnjih poslova, tijekom
2018. godine utvrđeno je 145 prekršaja vožnje pod utjecajem droge
ili lijekova. U odnosu na 2017. godinu, kad je utvrđeno 168
takvih prekršaja, riječ je o smanjenju od 13 posto. Što se, pak,
tiče početka ove godine, do 7. siječnja utvrđena su dva prekršaja
vožnje pod utjecajem droge ili lijekova.
Nažalost, uzroci prometnih nesreća nisu samo loše ceste, stara i
neispravna vozila, neopreznost, nego i sve veći broj mladih koji
ne samo da su neiskusni vozači, nego i uživaju
različita opojna sredstva, piše portal revijahak.hr.
– U 2018. godini devet prometnih nesreća uzrokovano je vožnjom
pod utjecajem droge ili lijekova, što je povećanje u odnosu na
2017. godinu u kojoj je osam prometnih nesreća uzrokovano vožnjom
pod utjecajem droge ili lijekova – navode u MUP-u, ali
i dodaju kako do 7. siječnja nije bilo prometnih nesreća
uzrokovanih vožnjom pod utjecajem droge ili lijekova nije bilo.
Nažalost, na najzanimljivije pitanje nismo dobili odgovor, a to
je o kojim se zapravo drogama najčešće radi.
– Evidencije ne vodimo na taj način, stoga nismo u
mogućnosti odgovoriti – navode u MUP-u.
Mnogi smatraju da vožnja pod utjecajem droga ili lijekova nije
jednako opasna kao vožnja pod utjecajem alkohola. E, tu bi se
jako prevarili.
Naime, kako se doznaje od liječnika i psihologa, vozači pod
utjecajem droge ili lijekova ne reagiraju u skladu s naučenim
vještinama i imaju reakcije neprimjerene za određenu situaciju.
Oni su nekritični prema svojem stanju, nemaju adekvatno kritičko
prosuđivanje za uključivanje u promet, imaju lošije psihofizičke
karakteristike zbog smanjene koncentracije, poremećeni su im
koordinacija, vrijeme reagiranja i oprez, pogrešno procjenjuju
udaljenost, imaju poremećenu percepciju vida i sluha, nemaju
dobru orijentaciju u prostoru i vremenu, a sve to zajedno
povećava rizik vožnje.
– Njihovo se nekritičko ponašanje u prometu najčešće očituje
nepoštovanjem prometnih znakova i zabrana, prebrzom i agresivnom
vožnjom, slabim procjenjivanjem novonastalih situacija te
nepoštovanjem drugih sudionika u prometu, a sve to može
rezultirati prometnom nesrećom – navodi u svojem radu dr.
med. Ivana Biočina.
A kazne za vožnju pod utjecajem droga su sve osim male. A
osim što su propisane za vozače, one se odnose čak i na –
instruktore vožnje!
Kako doznajemo od MUP-a, ako se utvrdi da je vozač ili instruktor
vožnje pod utjecajem droga ili lijekova, kaznit će
se novčanom kaznom u iznosu od 5000 do 15.000 kuna ili
kaznom zatvora u trajanju do 60 dana.
– Također, vozaču motornog vozila se u evidenciju upisuju
tri negativna prekršajna boda ako je pravomoćnom odlukom o
prekršaju proglašen krivim za predmetni prekršaj te mu se
može izreći zaštitna mjera zabrane upravljanja motornim
vozilom u trajanju do dvije godine – navode u MUP-u.
Ima vozača koji unatoč dobivenoj takvoj zabrani i dalje
nastavljaju voziti uvjereni da ih policija neće opet zaustaviti,
odnosno ‘uhvatiti’. Takvima treba reći kako im se taj potez
definitivno ne isplati.
Naime, policija podsjeća takve i sve ostale vozače na odredbe
članka 308. Kaznenog zakona, koji kaže da onaj tko upravlja
motornim vozilom, iako je prema njemu primijenjena sigurnosna
mjera ili zaštitna mjera zabrane upravljanja motornim
vozilom, čini kazneno djelo za koje je propisana kazna
zatvora od tri mjeseca do tri godine.
No kako se uopće može otkriti je li vozač pod utjecajem
droga ili lijekova. Kod alkohola je stvar poprilično jednostavna,
no u ovom slučaju baš i nije. Procedura je zanimljiva…
– Kad govorimo o proceduri postupanja, nadzorom sudionika u
prometu na cesti utvrđuje se i njihovo psihofizičko stanje za
sigurno i nesmetano sudjelovanje u prometu. Kad policijski
službenik na temelju simptoma, tjelesnih znakova, pronađenih
pojavnih oblika droge, pomagala za uživanje i drugog posumnja da
je vozač ili drugi sudionik u prometu pod utjecajem droga ili
lijekova, podvrgnut će ih ispitivanju pomoću odgovarajućih
sredstava i uređaja (npr. jednokratnih testera) – navode u
MUP-u.
Ako se preliminarnim ispitivanjem utvrdi da ti vozači u
organizmu imaju droga ili lijekova koji utječu na psihofizičke
sposobnosti i na sposobnosti upravljanja vozilima,
policija će ih odvesti na vađenje krvi i uzimanje urina radi
analize ili na liječnički pregled.
– Ovakvim vozačima i instruktorima vožnje policijski službenik
naredbom će privremeno oduzeti vozačku dozvolu i isključiti ih iz
prometa. Ako analiza bude pozitivna, okrivljeniku se izdaje
Prekršajni nalog ili se protiv njega podnosi Optužni prijedlog
nadležnom sudu – objašnjavaju u Ministarstvu unutarnjih poslova.
Također, dodaju, vozač i instruktor vožnje, kod kojih je
utvrđeno da su upravljali vozilom pod utjecajem droga ili
lijekova, uputit će se na izvanredni nadzorni zdravstveni
pregled nakon pravomoćnosti odluke o prekršaju.
Što se sve vodi pod drogom?
Kako navodi dr. med. Ivana Bočina, droge, psihoaktivne tvari i
opojna sredstva prirodne su ili kemijski sintetizirane tvari koje
djeluju na središnji živčani sustav i uzrokuju različita tjelesna
ili psihoaktivna djelovanja, tj. halucinacije, pospanost,
promjene raspoloženja…
U takva sredstva ovisnosti ubrajaju se psihostimulansi
(amfetamin, kokain, ecstasy…), narkotici i opijati (heptanon,
metadon, heroin, opijum…), halucinogeni (LSD, meskalin,
atropin…), depresori (alkohol, barbiturati, trankvilizatori…) te
kanabis i pripravci od kanabisa (marihuana, hašiš). Neka su
sredstva ovisnosti zakonita (alkohol, sedativi i lijekovi), a
neka nezakonita (marihuana, kokain, LSD, ecstasy itd.).
Ovisnost o psihoaktivnim tvarima obuhvaća psihološku, psihičku
ili tjelesnu ovisnost koja nastaje međusobnim djelovanjem
organizma i neke psihoaktivne tvari. One ljude koji povremeno ili
trajno uživaju sredstva ovisnosti nazivamo
ovisnicima. Ovisnici kao sudionici u prometu mogu biti pod
utjecajem opojnih sredstava ili komplikacija koje one mogu
izazvati u njih. Često uzimaju ne samo jedno, nego dva ili više
vrsta opojnih sredstava, najčešće u kombinaciji s alkoholom, tako
da se njihov pogubni učinak pojačava.
Osnovna su obilježja uporabe opojnih sredstava različiti
poremećaji razine svijesti, opažanja, ponašanja te poremećaji
ostalih psihofizičkih funkcija ili reakcija – navodi u svojem
znanstvenom radu dr. Biočina.
