Na primjer, 2017. godine bilo je 10.939 nesreća s ozlijeđenim osobama ili nesreća u kojima je netko izgubio život, a od tog broja je 2.2 posto vozača koji su sudjelovali u nesrećama pobjeglo
Udariti pješaka ili drugi automobil, primijetiti da je osoba (ili
osobe) na koju je naletio vozač ozlijeđena i pobjeći s mjesta
nesreće sigurno je jedan od najtežih prekršaja. Možda ne po slovu
zakona jer kazne i nisu previsoke, ali definitivno moralno,
ljudski… Poslali smo upit Ministarstvu unutarnjih poslova koliko
je bilo takvih nesreća prošle godine i pretprošle godine.
– U članku 175. Zakona o sigurnosti prometa na cestama propisano
kako je sudionik u prometnoj nesreći u kojoj je netko izgubio
život ili je ozlijeđen, dužan ostati na mjestu prometne nesreće,
s tim što se može privremeno udaljiti samo radi pružanja pomoći
osobama ozlijeđenim u prometnoj nesreći ili ako mu je samome
potrebna liječnička pomoć, odnosno radi obavještavanja policije.
Novčanom kaznom u iznosu od 3.000,00 do 7.000,00 kuna kaznit će
se za prekršaj vozač koji ne ostane na mjestu prometne nesreće.
U 2017. godini ukupno je zabilježeno 275 prekršaja kažnjivih po
članku 175. stavku 3., a u 2018. godini tih prekršaja bilo je
236.
Nije velika utjeha da pada broj takvih prekršaja jer je 236
slučajeva u kojima je netko napustio mjesto nesreće s ozlijeđenim
osobama ili osobama koje su izgubile život – doista mnogo, piše
portal revijahak.hr.
2017. godine bilo je 10.939 nesreća s ozlijeđenim osobama ili
nesreća u kojima je netko izgubio život, a od tog broja je 2.2
posto vozača koji su sudjelovali u nesrećama pobjeglo (ukupno
275).
Situacija je još gora u nesrećama u kojima je zabilježena samo
materijalna šteta. U većini slučajeva vozači koji su pobjegli
vjerojatno nisu ni znali ima li ozlijeđenih u vozilima. Opet smo
konzultirali MUP:
– U članku 176. istog Zakona propisano je kako su vozači,
sudionici prometne nesreće, u kojoj je uzrokovana samo
materijalna šteta na vozilima, dužni ukoliko je moguće odmah
ukloniti vozila s kolnika, omogućiti nesmetano odvijanje prometa,
popuniti i potpisati Europsko izvješće o nesreći ili na drugi
način razmijeniti osobne podatke i podatke o vozilima.
Vozači ne smiju napustiti mjesto prometne nesreće dok nisu
popunili i potpisali Europsko izvješće ili na drugi način
razmijenili osobne podatke i podatke o vozilima. U slučaju
prometne nesreće samo s materijalnom štetom, kad na mjestu
nesreće nema vlasnika vozila ili vlasnika druge oštećene stvari,
vozač je dužan vlasniku vozila ili druge oštećene stvari ostaviti
podatke o sebi i vozilu kojim je uzrokovao prometnu nesreću.
Novčanom kaznom u iznosu od 500,00 kuna kaznit će se vozači ako
odmah s kolnika, ukoliko je to moguće, ne uklone vozila i omoguće
nesmetano odvijanje prometa.
Novčanom kaznom u iznosu od 2.000,00 do 5.000,00 kuna kaznit će
se vozač ako drugom sudioniku u prometnoj nesreći ili osobi
vlasniku oštećenog vozila ili druge stvari ne ostavi svoje
podatke ili ne popuni Europsko izvješće i napusti mjesto prometne
nesreće.
U 2017. godini ukupno je zabilježeno 4.923 prekršaja kažnjiva po
članku 176. stavku 5., a u 2018. godini tih je prekršaja bilo
4.620.
Zaključak? Na vozačkoj kulturi treba raditi, a pritom i na
priznavanju odgovornosti za postupke u prometu.
