Prije je omjer benzinaca i dizelaša bio 60 naprema 40 posto, a sad je 50:50 posto
Dizel je od utorka u Hrvatskoj skuplji od benzina. Prema podacima
portala cijenegoriva.info, najčešća i najniža cijena litre
eurosupera na domaćim benzinskim postajama sad iznosi 10,20 kuna,
dok je cijena litre eurodizela 10,22 kune.
Benzin je u odnosu na prošli tjedan pojeftinio 23 lipe, dok je
cijena dizela pala 17 lipa. Budući da je dizel manje pojeftinio u
odnosu na benzin, dogodio se preokret u odnosu cijena te dvije
vrste goriva. A to je prvi put u posljednjih deset godina i drugi
put u povijesti da je dizel u Hrvatskoj skuplji od benzina. Prvi
put to se dogodilo 18. ožujka 2008.
Naftni stručnjak i energetski analitičar Davor
Štern kaže da je bilo za očekivati da će cijena dizela
porasti, i to zbog pritiska ekologa te velike i nekontrolirane
potrošnje tog goriva.
Modernizacija rafinerija
Usto, objašnjava, i rafinerije su se modernizirale i sve manje
proizvode tzv. prljavo gorivo. Štern smatra da će broj vozila s
dizelskim motorima padati pa tako i potražnja za dizelskim
gorivom, a što će za posljedicu imati i korekciju cijena tih
goriva, odnosno njihovo smanjenje.
Trošarine na dizelska goriva u Hrvatskoj su inače manje u odnosu
na trošarine na benzin, a to je dosad bio jedan od razloga zašto
je dizel bio ponekad i znatno jeftiniji od benzina. Tako se na
litru dizela obračunava trošarina od 3,06 kuna, dok za litru
benzina ona iznosi 3,86 kuna.
Broj osobnih vozila s dizelskim motorima u Hrvatskoj raste, i to
posljednjih pet godina, a stručnjaci očekuju da će i dalje rasti
unatoč većim cijenama dizelskog goriva. Goran
Pejić, pomoćnik Uprave za tehničke poslove Centra za
vozila Hrvatske, kaže da je u Hrvatskoj trenutačno oko 1,6
milijuna osobnih vozila te da je u njihovoj strukturi oko 51
posto benzinaca, a 49 posto dizelaša.
On ističe da su dizelaši počeli dominirati na prvoj registraciji
u Hrvatskoj od 2013. Dakle, od ulaska Hrvatske u Europsku uniju.
Unos dizelaša u Hrvatsku iz drugih članica EU, a najviše iz
Njemačke, još je veći nakon što su neki tamošnji gradovi donijeli
odluku o zabrani prometovanja tih vozila na njihovu području.
Pejić tako iznosi podatak da je u ovoj godini do 1. listopada u
Hrvatsku uneseno 58.500 rabljenih osobnih vozila i da je čak njih
87 posto s dizelskim motorom. Dakle, samo 13 posto unesenih
automobila su benzinci. Što se tiče novih automobila, od njih
51.500, koliko ih je do 1. listopada u ovoj godini registrirano,
50-ak posto su dizelaši.
– Nekad je omjer bio 60 naprema 40 posto u korist benzinaca, no
ta se razlika topi i za nekoliko godina imat ćemo veći broj
dizelaša nego benzinaca – procjenjuje Pejić. Dizelaši su dosad
imali prednost u odnosu na benzince zbog manje potrošnje i
jeftinijeg goriva. Pejić pak smatra da skuplji dizel neće
utjecati na unos rabljenih dizelskih automobila u Hrvatsku, i to
zbog njihove manje potrošnje goriva. A uneseni rabljeni dizelaši
pritom su znatno mlađi od unesenih rabljenih benzinaca.
Tako je prosječna starost rabljenog dizelaša unesenog u prvih 10
mjeseci 2018. godine sedam godina, dok je prosječna starost
benzinca 11 godina. Pejić pritom upozorava da je popriličnom
broju tih unesenih dizelaša realan broj prijeđenih kilometara
puno veći od prikazanog te da mnogi zbog toga padaju na ekotestu
pri tehničkom pregledu.
Veći broj prilagodbi na plin
Od utorka znatno je pala i cijena autoplina, i to za 25 lipa.
Tako se cijena litre tog goriva sad kreće od 4,44 do 4,74 kune.
Ako se pak zadrži sadašnji omjer cijene benzina i autoplina,
Pejić očekuje da će se povećati ugradnja plina u osobna vozila.
U Hrvatskoj trenutačno oko 68.000 automobila ima ugrađen
autoplin, a do 15. listopada ove godine u njih oko 2800
napravljena je prilagodba za to gorivo. Pejić kaže da je
prosječna cijena te prilagodbe za automobil s četiri cilindra oko
7000 kuna. No, ističe i da se, ako vozilo prijeđe prosječno 15-ak
tisuća kilometara godišnje, investicija u prilagodbu na plin
isplati za manje od dvije godine uštedom na gorivu.
I dok se u razvijenim zemljama već naveliko odriču dizelaša, a
pomalo i benzinaca te se počinju orijentirati na električna
vozila, to je u Hrvatskoj ipak još daleka, možda i predaleka
budućnost. Naime, s 1. siječnja ove godine kod nas je bilo
registrirano svega 277 osobnih vozila na električni pogon.
