Bicikli su postali sve popularnije prijevozno sredstvo i trend je to koji je u stalnom porastu. Međutim, povećanjem biciklista na cestama pojavio se i problem njihovog sve većeg stradavanja
U razdoblju od 2010. do 2017. godine zabilježeno je 11.222
prometnih nesreća s biciklistima u kojima je smrtno stradalo njih
203, a teško ozlijeđeno 2.685. U 2017. godini je u EU poginulo
25.300 osoba u prometu, a njih 135.000 je teško ozlijeđeno.
Stoga je udruga Sigurnost u prometu u sklopu Europskog tjedna
mobilnosti jučer organizirala sada već tradicionalnu besplatnu
‘Školu bicikliranja 18+’. Uz spomenutu udrugu u organizaciji
sudjeluju Hrvatski crveni križ – Crveni križ Grada Zagreba,
Nextbike sustav javnih bicikala i autoškola Mandić&Megastart.
Polaznici su prvo kroz teoretski dio u zagrebačkom Boćarskom domu
slušali predavanja stručnjaka, da bi se nakon toga uputili na
obližnji poligon i isprobali sposobnosti u praksi. U okviru Škole
bicikliranja polaznici su bili upoznati s aktualnim stanjem
sigurnosti biciklističkog prometa, sigurnim načinom sudjelovanju
biciklista u prometu, relevantnim prometnim propisima, osnovama
pružanja prve pomoći, značaju biciklističke infrastrukture za
sigurnost biciklista, te prednostima korištenja sustava javnih
bicikala.
– Biciklisti spadaju u visoko rizičnu skupinu sudionika u
prometu, a za crne statistike su krivi i sami jer pojedinci
pridaju premalu važnost sigurnosti. Samosvijest je važna, a ne da
se voze navečer u tamnoj odjeći i bez reflektirajućih površina.
Infrastruktura također nije dobra, a kada se sve to spoji, dolazi
do pogubnih situacija. Kroz cijeli život moramo raditi na
edukaciji, tako da i Škola bicikliranja služi tome, dok se oni
koji dobro poznaju situaciju uvijek i rado prisjete – rekli su iz
udruge Sigurnost u prometu.
Statistike kažu da udjel prometnih nesreća s biciklistima u
ukupnom broju prometnih nesreća iznosi 3,96 posto. Udjel
poginulih biciklista u ukupnom broju poginulih osoba u cestovnom
prometu iznosi 7,02 posto. Biciklisti su prouzročili 62,5 posto
nesreća u kojima su sudjelovali, a za 60 posto prometnih nesreća
u kojima su smrtno stradali su bili krivi vozači bicikla.
Polaznici su dobili i prigodne poklone: Priručnik za bicikliste u
izdanju Udruge Sigurnost u prometu, priručnik Prva pomoć u
izdanju Hrvatskog Crvenog križa, reflektirajuće zaštitne prsluke
i trake, te poklon bon za korištenje Nextbike sustava javnih
bicikala.
Okrugli stol na FPZ-u
Također je danas kao nastavak aktivnosti u sklopu Europskog
tjedna mobilnosti u prostorijama Fakulteta prometnih znanosti u
Zagrebu održan okrugli stol ‘Značaj biciklističkog prometa u
planovima održive urbane mobilnosti’. U pojedinim europskim
metropolama se biciklima ostvaruje i do 40 posto svih putovanja u
gradu, što u Hrvatskoj još uvijek nije razvijeno u dovoljnoj
mjeri.
– Udruga organizira besplatne edukacije po cijeloj Hrvatskoj, a
praksa je pokazala da biciklisti često precjenjuju svoje
sposobnosti. Smanjenjem automobila za 20 posto i u istoj mjeri
povećanjem korištenja bicikala bi se napravio velik iskorak.
Postepeno treba mijenjati svijest građana, kako bi se ukazalo na
brojne prednosti korištenja bicikla, ali ujedno treba i upozoriti
na postojeće opasnosti – rekao je Georg Davor
Lisicin iz udruge Sigurnost u prometu.
Sukladno najboljoj europskoj praksi EU predlaže izradu Planova
održive urbane mobilnosti (POUM) za rješavanje problema
uzrokovanih mobilnošću, odnosno održivom zadovoljavanju prometnih
potreba građana. Organizatori okruglog stola su bili Fakultet
prometnih znanosti i udruga Sigurnost u prometu.
– Korištenje bicikla ima velike prednosti, počevši od zdrave
aktivnosti, do toga da ne zagađuje okoliš. 12 posto građana EU
koristi bicikli svaki dan. S infrastrukturom mnogi imaju
probleme. Često se od postojećih pješačkih zona dodaju
biciklističke staze. Tako građani imaju sužen prostor hodanja, a
biciklistička staza ne bude dovoljno velika.
Umjesto toga bi bolje rješenje bilo da se na postojećim cestovnim
infrastrukturama rade promjene. Uvijek treba dati prioritet
sigurnosti i potrebno je sustavno planirati biciklistički promet
– naveo je Marko Slavulj s Fakulteta prometnih
znanosti.
U prvih 7 mjeseci ove godine dogodilo se 166 prometnih nesreća s
poginulim osobama, kažu službeni podaci MUP-a. U tim nesrećama
smrtno je stradalo 176 osoba. 83 nesreće su se dogodile zbog
nepropisne ili brzine neprimjerene uvjetima na kolniku, što čini
50 posto svih poginulih. Od 36 poginulih na mopedima i
motociklima njih pet nije koristilo zaštitnu kacigu.
– Povećan je broj prometnih nesreća i smrtno stradalih
motociklista i mopedista za preko 40 posto. Vozači stariji od 60
godina prouzrokovali su 40 prometnih nesreća, što je 66,7 posto
više nego prethodne 2017. godine. Vozači s nedozvoljenom
količinom alkohola u krvi prouzrokovali su gotovo 30 posto
prometnih nesreća – iznio je podatke Miron
Huljak iz Ministarstva unutarnjih poslova.
Zaključak sudionika je da je zbog nedostatka prostora na
postojećim cestama biciklistička mreža u Zagrebu rascjepkana i
heterogena, a isto vrijedi i za većinu Hrvatske. Biciklisti se
moraju prilagođavati različitim profilima biciklističke
infrastrukture i vrstama prometa što vožnju čini stresnom.
– Sustavnim planiranjem i izgradnjom kvalitetne biciklističke
infrastrukture, posebno u središtu grada, potiče se
nemotorizirani oblik prometa, a destimulira korištenje osobnih
automobila, što daje značajan doprinos održivom prometu i
održivom razvitku općenito.
Temeljni cilj urbane prometnice u naselju je multifunkcionalnost
prometa, odnosno nadomjestak nedostatka životnog prostora, a ne
samo puko propuštanje motornih vozila. Održivi urbani promet mora
zadovoljiti sadašnje i buduće potrebe ljudi (mobilnost i
pristupačnost) na siguran i ekološki prihvatljiv način. Da pritom
ne ugrožava potrebe sljedećih generacija – naveo je Mario
Ćosić s Fakulteta prometnih znanosti.
