Pred nama je nekoliko mjeseci nemilosrdnih ljetnih vrućina koje unutrašnjost svakog automobila lako pretvore u 'pećnicu' u kojoj se temperature lako penju na više od 40 stupnjeva. No, vrućine u automobilima, na sreću, većini vozača danas nisu veliki problem. Naime, više od 80% automobila u Hrvatskoj imaju ugrađen klima uređaj
Osim što rashlađuje unutrašnjost, klima uređaj ima i neke
negativne strane. One se prije svega odnose na potrošnju
energije, odnosno na potrošnju goriva. Kako bi rashladio užareni
automobil klima uređaj jednog automobila troši otprilike toliko
energije koliko i prosječan klima uređaj u stanu. Naime automobil
je mnogo lošije toplinski izoliran od stana, ima velike staklene
površine te za rashlađivanje nekoliko kubika u autu treba jednaka
energija koja je potrebna za deset ili dvadeset puta veći volumen
u stanu.
Na kraju se može dogoditi da automobili u najekstremnijem
slučajevima, samo zbog potrošnje klima uređaja, troše čak pet
litara goriva više. Takvi najekstremniji slučajevi događaju se
isključivo prilikom vožnje u gradu.
Vozači koje redovito voze vrlo kratke dionice (do pet kilometara)
i to za vrijeme najvećih gužvi najveći su ‘gubitnici’. Naime
klima najviše troši u prvom periodu rashlađivanja unutrašnjosti,
a kreće li se vozilo pritom izuzetno sporo kroz gužvu potrošnja
će skočiti za četiri do pet litara.
Na nešto dužim gradskim dionicama s gustim prometom u vrijeme
najvećih gužvi, kada prosječna brzina kretanja iznosi oko 20 km/h
klima može potrošiti oko 2,5 litara na 100 kilometara. S druge
strane, putujete li kroz grad kada su gužve manje i prosječno se
vozi 30 km/h, klima bi trebala trošiti oko 1,5 litara goriva.
Kako piše portal Oryx-asistencija.hr, na otvorenoj cesti pri
prosječnoj brzini od 80 km/h klima troši do 0,6 l/100 km, a u
gužvama potrošnja može porasti do 1 l/100 km. Prilikom vožnje na
autocesti cesti povećanja potrošnje postaju gotovo zanemariva,
oko 0,3 l/100 kilometara.
Dakle, gašenje klime kako bi se uštedjelo gorivo ima ekonomskog
smisla samo u gradskim gužvama, odnosno u situacijama kada bi vam
vrućine mogle najviše smetati. U svim drugim situacijama porast
potrošnje nije nešto što ćete znatno osjetiti na vašem džepu, u
prosjeku on iznosi oko 100 goriva na mjesec tijekom najvećih
vrućina.
Premali iznos s obzirom koliko negativnih utjecaja ste izloženi
ne koristite li klimu. Osim znojenja, neugodnih mirisa, tu je i
najvažniji – pad koncentracije. Naime, boravak u pretjerano
zagrijanom automobilu dodatno će umoriti vozača što će utjecati
na pad njegove koncentracije, a manjak koncentracije je uvijek
prvi korak prema nezgodi.
Klimu bi stoga, bez obzira na uštede trebali koristiti redovito
tijekom ljetnih mjeseci i paziti na nekoliko glavnih pravila. Ako
je temperatura vani 35 stupnjeva nikako ne rashlađujte auto na
20, jer to može biti vrlo štetno za zdravlje. Dovoljno će biti i
otprilike 28 stupnjeva.
Također klimu redovito servisirajte i održavajte jer će
tako trošiti manje energije i goriva. A po mogućnosti odaberite
model s automatskom klimom jer tako troši mnogo manje goriva nego
manualna klima.
