Prvi je iz pogona u Novom Mestu izašao legendarni Renault 4, popularna ‘katrica’, daleke 1973. godine, a prošli je tjedan s proizvodne linije slovenske tvornice Revoz u vlasništvu francuskog Renaulta sišao četirimilijunti automobil – dizelski srebrni Clio četvrte generacije. Po našim cestama danas vozi mnogo novih Clija, ali još uvijek i podosta kultnih ‘četvorki’ čija je proizvodnja prestala 1992. godine. Pogotovo ih ima na našim otocima, gdje su posebno cijenjene zbog svojih vrlina na makadamskim putevima.
Na slavlju velikog jubileja predsjednik uprave Revoza Kaan Ozkan najavio je da će petmilijunti automobil iz Novog Mesta vjerojatno biti na električni pogon i da će voziti autonomno, a s obzirom da je plan proizvodnje za ovu godinu 210.000 auta (lani je proizvedeno 189.687, a puni kapacitet je 220 tisuća) to će se sigurno dogoditi za manje od pet godina.
– S povratkom proizvodnje Clia 2017. godine, zbog čega je Revoz zaposlio dodatnih 900 radnika, opet smo postali jedna od najizvrsnijih i najproduktivnijih tvornica Renaulta u svijetu – kaže Kaan Ozkan.
Koliko je ova tvornica značajna za gospodarstvo naših susjeda pokazuje podatak da je Revoz najveći slovenski izvoznik s lanjskim prihodima od 1,5 milijardi eura (11,08 milijardi kuna). Samo za primjer, projicirani proračun Republike Hrvatske za 2018. je 129 milijardi kuna.
Izrađujući Renaultove automobile u Revozu za kruh u Sloveniji zarađuje i oko 150 Hrvata iz Zagreba i Karlovca. Plaća radnika u proizvodnji jest 1500 eura bruto (s plaćenim porezima i doprinosima u Hrvatskoj oko 7000 kuna neto). Uz to imaju i organizirani besplatan prijevoz do tvornice.
– Radim ovdje godinu dana i jako sam zadovoljan uvjetima. Plaća je solidna, a prijevoz nam je organiziran iz Svete Nedelje. Posao sam dobio preko samoborske burze i to nakon samo mjesec dana traženja – rekao nam je radnik Revoza iz Stupnika kraj Zagreba, koji je na slavlju bio među nagrađenim radnicima.
Osim naših radnika u samoj tvornici, još veći doprinos proizvodnji automobila u Revozu daje hrvatska tvrtka AD Plastik, sljednik nekadašnje splitske Jugoplastike, koja kao drugi najveći dobavljač proizvodi gotovo sve plastične dijelove za Renault i Smart automobile koji se proizvode u Revozu.
Koliko radnicima i stanovnicima Dolenjske pokrajine u Sloveniji znači Revoz koji je nastao 1972. kao sljednik IMV-a (Industrija motornih vozil) posvjedočili su nam Božidar Kočevar – koji je cijeli životni vijek proveo u Revozu – te njegova kći Nataša: – Od djetinjstva smo u obitelji disali uz tvornicu i usadio nam se osjećaj da radimo najbolje automobile, pa nije ni čudo da sam se i ja htjela zaposliti u tvornici – kaže Nataša Kočevar.
Renault se u Sloveniji doživljava kao domaća marka i desetljećima je najprodavanija marka automobila (lani 16% udjela na tržištu), ali i u Hrvatskoj Renault stoji dobro. U prva četiri mjeseca su četvrta marka po prodaji (9,64%), a uz Daciju (4%) i Nissan (2,37%) druga najznačajnija grupacija iza VW grupe.
– I nama dosta znači što u našoj regiji imamo ovako izvrsnu tvornicu. Zapravo je to uz Fiatovu tvornicu u Srbiji jedina na području koju pokriva Renault-Nissan Adriatic, gdje Renault-Dacia ima ukupno 17,2% udjela u prodaji, a Nissan 2,4%. U Sloveniji nas smatraju nacionalnim brendom, ali ova tvornica pridonosi prodaji i u drugim državama, pa i u Hrvatskoj – rekao je generalni direktor Renault Nissan Adriatica Jean-Pierre Mesić.
Povijest
Revoz je nastao iz IMV-a, koji se 1972. podijelio na četiri tvrtke, a kroz pogone su mu prošli mnogi značajni modeli: Renault 4 (1973.-1992.): 575.824 Renault 12, 16, 18 (ukupno): 26.334 Renault 5 (1989.-1998.): 295.863 Renault Clio I (1993.-1998.): 299.831 Renault Clio II (1998.-2015.): 1,495.157 Twingo II (2007.-2014.): 994.240 Wind (2010.-2013.): 13.123 Twingo III (2014.- ): 225.312 Smart ForFour (2014.- ): 153.377 Clio IV (2017.- ): 56.896.
Susjedi napreduju, mi ne privlačimo investitore
Slovenci su u bivšoj državi imali Revoz u Novom Mestu u kojem su po licenci proizvodili Renaulte, Srbi Zastavu u Kragujevcu u kojoj su se proizvodili licencni Fiatovi modeli, a u Sarajevu su se u TAS-ovoj tvornici izrađivali Volkswageni (proizvodnje više nema). Hrvatsku je prije samostalnosti autoindustrija zaobišla, pa su, razumije se, Slovenija i Srbija nakon 1991. godine imale mnogo bolje pozicije (izgrađene tvornice, ali i izučene radnike) da privuku nove poslove u proizvodnji automobila.
Revozu ide odlično, a u Kragujevcu je Fiat prije nekoliko godina uložio golemi novac u obnavljanje tvornice. Nažalost, Hrvatska ni nakon osamostaljenja nije uspjela privući investitora poput, primjerice, država Višegradske skupine koje su postale prave sile autoindustrije gdje se godišnje proizvodi više milijuna automobila.
