Ove godine u Hrvatsku je uneseno 30.751 rabljenih automobila s prosječnom kilometražom od 133.372 kilometara. To je službeni podatak Centra za vozila Hrvatske, ali tko kupcima u Hrvatskoj može jamčiti da je su prijeđeni kilometri stvarni, odnosno da kilometraža nije vraćana? Nitko sa sigurnošću.
Priznao je to neizravno prošli tjedan Europski parlament koji je u četvrtak s velikom većinom izglasao izvještaj o manipulacijama s brojačima kilometara kod prodaje rabljenih automobila u kojem se predlažu zakonska i druga rješenja za sprečavanje ove nezakonite prakse i da se te prijevare odrede kao kazneno djelo u EU.
Prema istraživanju ADAC-a, gotovo svaki treći rabljeni automobil prodan u Njemačkoj ima vraćenu kilometražu. To je u Njemačkoj, a zamislite još kad se tu upetljaju brojni trgovci rabljenim automobilima koji unose automobile u Hrvatsku. Europarlament dao je niz preporuka koje bi smanjile gospodarsku štetu, uključujući stvaranje europske baze podataka koja sakuplja informacije o prijeđenim kilometrima vozila, redovita čitanja kilometara tijekom tehničkih pregleda i integraciju boljih tehničkih rješenja od proizvođača, izvijestili su Europski parlament i ured hrvatske europarlamentarke Biljane Borzan.
Nadalje, traži se od država članica da se takve prijevare tretiraju kao kazneno djelo i to za osobu koja traži izmjenu brojača kilometara i za osobu koja izvrši izmjenu kilometraže. Europski parlament procjenjuje da namještanje brojača kilometara stoji države EU između 6,6 i 9,6 milijardi eura godišnje.
– Hrvatska je među zemljama koje su posebno pogođene tim oblikom prijevare. Otkad smo ušli u EU, naši ljudi masovno kupuju aute na zapadu. Procjene EU pokazuju da je na nacionalnim razinama zahvaćeno između 5 i 12 posto vozila, a u prekograničnoj trgovini zahvaćeno ih je između čak 30 i 50 posto. Belgija i Nizozemska uspostavile su baze podataka (CAR-Pass) u kojima se pohranjuju podaci o kilometraži s periodičnih tehničkih pregleda, održavanja i drugih pregleda kod mehaničara i gotovo su sasvim iskorijenile prevare, odnosno smanjile ih za čak 97%. Parlament traži da se slično rješenje preslika na europsku razinu – kaže Biljana Borzan.
Dakako, istraživanja su pokazala da su prijevare s prijeđenim kilometrima očekivano češće u slučajevima prekogranične prodaje vozila. Između 30 i 50 posto uvezenih rabljenih vozila ima namještene brojače, a Hrvatska je u toj skupini zemalja s 40 posto uvezenih vozila. Vjerojatnost kupnje takvog vozila u nekim se zemljama penje na 80 posto.
Ako se kupuje rabljeno vozilo u Hrvatskoj koje je kao novo kupljeno u Hrvatskoj, veća je sigurnost jer je Hrvatska 2006. uvela obvezno upisivanje stanja kilometar-sata na godišnjem tehničkom pregledu pa sva vozila od tada imaju podatak s koliko su kilometara došla na tehnički. Ali, i prema tom podatku niste sasvim sigurni.
Kod skupljih i novijih automobila, pogotovo onih koji prelaze mnogo kilometara godišnje, događa se da se kilometraža vraća svake godine prije tehničkog pregleda pa službeni podatak Centra za vozila Hrvatske nije istinit. Dakako, dobra je provjera i u ovlaštenom servisu koji bilježi kilometražu svaki put kada auto stigne na servis, ali i to se češćim vraćanjem kilometraže može zavarati.
