ZAŠTO JE VEĆINA brzinomjera gravirana od 220 pa do 260 km/h?

Do prije nekih 20 do 30 godina djeca su još musala nosićima stakla kako bi vidjela posljednju brojku brzinomjera na nekom atraktivnom automobilu koji bi se pojavio u susjedstvu i tada bi dolazio trenutak oduševljenja – ide 220! Veselju ne bi bilo kraja… No posljednja brojka na brzinomjeru kod modernih automobila već odavno ne označava i maksimalnu brzinu konkretnog vozila.

Uglavnom, većina prosječnih automobila danas ima skalu na brzinomjeru s označenom najvećom brzinom od 220 do 260 km/h. Znači li to da današnji automobili primjerice u popularnoj gradskoj SUV klasi poput Kije Stonic 1.2 sa 84 KS ili Citroena C3 Aircross sa 82 KS mogu postići brzinu od 220 km/h? Nikako!

Zapravo, prosječna se brzina mnogih današnjih automobila kreće oko 160 km/h, ostavljajući neiskorišten prostor na brzinomjeru graviranom od 200 do 220 km/h ili do 260 km/h kod potentnijih izvedbi. Zašto je tomu tako?

Prvi je razlog pojeftinjenje proizvodnje jer ekonomičnije je proizvesti kontrolne ploče u seriji s istim oznakama nego kao nekada za pojedine izvedbe izrađivati skale s manjom ili pak većom brzinom koju je konkretni automobili u stanju postići. Tako modeli niže, srednje i više klase danas gotovo svih proizvođača imaju takve unificirane brzinomjere dok najsnažnije izvedbe ili sportski modeli te limuzine visoke klase dolaze na tržište s posljednjom brojkom na brzinomjeru od 280 do 300 km/h i više (premda ni oni serijski često ne mogu postići te maksimalne brzine).

Drugi je razlog psihološki: veća brojka na brzinomjeru vlasniku slabo ili prosječno motoriziranog automobila daje osjećaj da ipak ne sjedi u tako sporom automobilu. Doista, kome bi bilo drago da vozi automobil s posljednjom brojkom od 150 km/h premda je to stvarna najveća brzina, a usto, vožnja najvećom brzinom od 150 km/h na njemačkom Autobahnu sa ‘zakucanom’ kazaljkom do kraja mogla bi izazvati zabrinutost kod vlasnika, posebice ako primijete da brojni drugi automobila voze bitno brže, piše portal jutarnji.hr/autoklub.

Tako se na kraju sve svodi na marketing, ali i sigurnost jer u glavi vozača bitno je ugodnije krstariti autocestom 130 km/h, a da kazaljka brzinomjera nije vrlo blizu realnoj krajnjoj brojci već da još ima ‘mesa’ do 220 km/h…

Povezani sadržaj
Preporučeno
Imate zanimljivu priču, fotografiju ili video?
Pošaljite nam na mail info@emedjimurje.hr ili putem forme Pošalji vijest
Komentari
Najnovije