Od 3. travnja cestarine na autocestama kojima upravlja HAC za vozače će biti skuplje pet posto, a u ljetnoj sezoni, od 1. srpnja do 30. rujna, cestarine će biti 10 posto više na svim dionicama kojima upravljaju državne tvrtke HAC i ARZ. Odluka je to koju je Vlada u četvrtak donijela na sjednici na kojoj je prihvatila poslovno i financijsko restrukturiranje cestovnog sektora.
Jedna od mjera
Oni koji će, primjerice, iz Zagreba putovati u Split za cestarinu će od 3. travnja izdvajati sedam kuna više, a oni koji budu putovali u Varaždin, platit će je kunu više nego do sada. Poskupljenje od pet posto usklađenje je cijene cestarine po kilometru koja je u ovom trenutku viša na autocestama kojima upravlja ARZ. Sezonsko poskupljenje neće se odnositi na teretna vozila i autobuse, najavio je u četvrtak na konferenciji za novinare ministar pomorstva, prometa i infrastrukture Oleg Butković.
Ovo poskupljenje trebalo bi Hrvatskim autocestama godišnje donositi 160 milijuna kuna prihoda više, a riječ je o jednoj od mjera u sklopu restrukturiranja prezaduženog cestarskog sektora. Ukupan dug cijelog tog sektora iznosi čak 5,2 milijarde eura, a samo ove godine na naplatu stiže oko 7,8 milijardi kuna. Glavni pritisci osjetit će se u idućoj i godini nakon nje. Naime, 2018. na naplatu dolazi 8,2 milijarde kuna, a 2019. godine 9 milijardi kuna, upozorio je ministar Butković.
– Nema prodaje i monetizacije hrvatskih cesta, i to su rekli građani svojim potpisima za referendum. U tom smo smjeru prije nekoliko mjeseci krenuli u rješavanje tog velikog problema za državne financije jer iz prihoda koji ostvaruje HAC nije moguće vraćati kredite – rekao je ministar prometa i dodao kako su zato krenuli u pripremu reformskog paketa kojim bi se trebao stabilizirati cestarski sektor, a u čemu će pomoći Svjetska banka.
Spajanja
Dug cestarskog sektora predstavlja čak 13,5 posto ukupnog vanjskog duga Hrvatske, a plan za restrukturiranje trebao bi biti usmjeren na nekoliko bitnih mjera. Uz već spomenuto povećanje cestarine, predviđa se i smanjenje operativnih troškova od sedam posto u ovoj godini te od 15 posto u 2018., a do 2020. za čak 30 posto. Također, predviđa se i spajanje društava HAC i HAC ONC te dijela društva ARZ koji se odnosi na održavanje i neke druge segmente.
Uvodi se i novi sustav gospodarenja imovinom, nova zaduženja u iduće će četiri godine biti ograničena samo na kapitalne projekte uz strogu kontrolu Vlade, a tvrtke se neće teretiti, nego će zaduženja ići izravno iz Državnog proračuna, piše portal Jutarnji.hr.
Otpremnine
Ide se i na postupno smanjenje popusta za ENC, ali tek od iduće godine, i ne zna se točno koliko. S druge strane, novi automatizirani sustav za naplatu trebao bi biti u funkciji tek od 2020. ili, najkasnije, 2021. godine, a radit će se i revizija sigurnosti na glavnim pravcima. Planira se i objedinjena javna nabava te novi sustav održavanja lokalnih cesta, odnosno neke će usluge obavljati i vanjski partneri (outsourcing). – Na razini upravljanja poduzećima morat će se ići na korporativne planove, transparentnost rada i smanjenje radnih mjesta, s čime su upoznati i sindikati.
Ove godine neće biti velikih otpuštanja; bit će 120 radnika viška koji će otići uz otpremnine koje će osigurati EBRD – rekao je Butković. Ministar prometa napomenuo je da je riječ o cjelovitoj reformi te da se monetizacijom ili koncesijom ne bi rješavali problemi zaduženosti, nego bi privatni koncesionari znatnije poskupjeli cestarinu.
– Želimo zadržati autoceste u svojem vlasništvu, ali smanjiti troškove, a povećati prihode i našli smo najbolje i najbezbolnije rješenje. Autoceste su veliki gospodarski potencijal koji treba ostati u rukama hrvatskih građana – napomenuo je Butković.
Bit će još smanjenja broja zaposlenika
Na pitanje novinara je li Svjetska banka tražila veće poskupljenje, Butković je odgovorio da nije korektno iznositi sadržaj pregovora, ali da se, realno, cijena mogla dići još više. Kada je riječ o višku zaposlenih, Butković je poručio kako će sigurno doći do daljnjeg smanjenja broja zaposlenih, ali da se još ne može govoriti o konkretnim brojkama. – Neki se ljudi mogu prekvalificirati, dio ih čak može otići u Hrvatske željeznice – kaže Butković.
Ministar financija Zdravko Marić rekao je, pak, kako su dugovi u cestarskom sektoru gotovo isključivo bankarski, a da se o dijela dugovanja već izravno pregovara s EIB-om i EBRD-om. – Sljedeći koraci su nastavak rada sa Svjetskom bankom u usuglašavanju detalja i nadamo se ishođenju garancije. U drugoj polovici godine planiramo stožernu, kapitalnu transakciju jedne obveznice na međunarodnom tržištu koja će uz sebe vezati i niz drugih financijskih transakcija – rekao je Marić.
