OPREZ! Bez novca možete ostati baš na svakom koraku

Nemoj koristiti mobitel u vožnji, veži se čim sjedneš u automobil, propusti pješake na zebri, pali svjetla po mraku i tijekom zimskog perioda, ne prolazi kroz crveno… pravila su koja se uče odmah na početku u svakoj autoškoli.

Ruku na srce, to su pravila koja i svaki osnovnoškolac zna, a oni koji ih se u automobilu ne pridržavaju, više su nego svjesni da riskiraju kaznu, upadnu li u vidokrug policije. Riskiraju, naravno, i mnogo više, čak i živote ostalih sudionika u prometu. No, ova su ograničenja svima dobro poznata – za razliku od mnogih koji stoje u 310 članaka Zakona o sigurnosti prometa na cestama.

Detaljno smo ga pročešljali i pronašli brojne zabrane i ograničenja na kojima lako možete proklizati i to iz samo jednog razloga – neznanja. Uglavnom ćete, osim upitnika iznad glave, dobiti i prosječno 300 do 1000 kuna vrijednu lekciju o Zakonu.

Ako ste vozili po zemljanom putu ili se s gradilišta uključujete na cestu s kolnikom, ne žurite. Obaveza vam je stati te očistiti blato s kotača. Propustite li to napraviti, nemojte se iznenaditi dočeka li vas na prvom zavoju policajac s kaznom ispisanom na čak 1000 kuna. Upola je manja kazna za nepravilnu vožnju djeteta, tj. vožnju djeteta ispod 135 cm bez auto sjedalice. Također, vezano uz sigurnost djece, čl. 161. kaže da se dijete mlađe od 12 godina ne smije prevoziti na motociklu ili mopedu. To je prekršaj koji se na cestama može vidjeti svakodnevno, a predviđena kazna je također samo 500 kuna.

Zanimljivo, 300 kuna je kazna ako vozač bicikla mlađi od 16 godina vozi po cesti bez odgovarajuće kacige. I dok se ovako na prvi pogled čini suludo visoka kazna za blatne gume, u odnosu na brigu o sigurnosti najmlađih, prometni stručnjak dr. Mladen Gledec, ovlašteni dipl. ing. prometa i privatni kozultant, kaže kako nije sve tako jednostavno i crno-bijelo.

– U principu, visina kazne bi trebala odgovarati stupnju opasnosti sadržane u prekršaju, no to nije uvijek tako. Blatne gume vozila koje je došlo sa zemljane ceste mogu na asfaltnom kolniku izazvati veliku opasnost, posebno kad je kolnik mokar – objašnjava dr. Gledec.

Prema čl. 52. istog zakona vozač ne smije naglo smanjivati brzinu kretanja, osim u slučaju neposredne opasnosti. Za naglo kočenje iz hira tako možete platiti 1000 kuna. Ista kazna predviđena je i za naglo ubrzavanje, tj. prebrzo kretanje iz mjesta – osim u slučaju opasnosti. Kažnjivo je, stoji pobliže objašnjeno, kretati tako da se postiže gornja granica dopuštenog broja okretaja motora ili tako da kotači proklizavaju. Također, bez 1000 kuna ostat će i oni koji mopedom, motociklom, triciklom ili četverociklom voze na jednom odnosno dva kotača. Ono što većinu vozača izbacuje iz takta, nasreću je također kažnjivo.

Prema čl. 69. ‘probudite’ li se tek kad vas netko krene pretjecati, pa tek onda počnete ubrzavati, morat ćete platiti 500 kuna. Još jedna od prometnih situacija za koju bi većina vozača odmah potpisala da se kažnjava je vožnja slaloma između vozila. Koliko puta vam se u trak ispred vas ubacio automobil koji je došao niotkud i bez žmigavaca? Dobro je znati da taj bezobrazluk stoji 1000 kuna. Taj iznos predviđa zakon za slalom kad postoje dva traka.

Žurba po gradskim ulicama također bi vam mogla prilično isprazniti novčanik. Krenete li nestrpljivo loviti zeleno svjetlo na semaforu i zbog toga ostanete u raskrižju ili na zebri, kazna predviđena člankom 62. je 500 kuna.
Iako su puno češće kazne za nenošenje sigurnosnog pojasa, skretanje bez žmigavca i preveliku brzinu, iz policije kažu kako ne ignoriraju niti ove gore nabrojane prekršaje.

– Pravilo je da policija tijekom obavljanja svojih redovnih i ciljanih represivnih i preventivnih aktivnosti postupa jednako prema svim prekršiteljima, bez obzira koja zakonska odredba se krši – pojašnjavaju iz Ravnateljstva policije.

Tako vam se lako može dogoditi da ostanete bez 300 kuna čak i ako ste propisno parkirani i izvan automobila. Naime, čl. 88. kaže da vozač mora, prije nego napusti vozilo, poduzeti sve mjere kojima se sprečava da vozilo samo krene s mjesta ili da ga neovlaštene osobe stave u pokret (to znači: isključiti motor, zatvoriti prozore, zaključati automobil, uzeti ključeve). U protivnom, kazna je 300 kuna. To u prijevodu znači da se naplaćuje ako ste zaboravni, pa ostavljate ključeve iza sebe, čak i ako ljeti pokušavate kroz milimetar otvorenog prozora osigurati dovoljnu dozu kisika kad ponovno sjednete u automobil.

Zakon je ovdje nedvosmislen – prozori moraju biti zatvoreni. Na svojoj koži to je iskusila Zagrepčanka u studenom 2015. godine, koja je spustila prozor dva centimetra obavljajući šoping u jednom trgovačkom centru. Tada se požalila novinarima na besmislenost dobivene kazne i pitala se kakva je situacija s kabrioletima? Kako se njih može osigurati od krađe kad podizanje prozora ne čini razliku i vrijedi li onda za njih isti zakon?

Prometni stručnjak dr. Mladen Gledec također smatra da su sadašnje kazne prestroge i neprimjerene te stoga ne polučuju željenu svrhu.

– Dopustite mi primjer… Kazna biciklistu za kretanje nogostupom je 300 kuna. Pitanje je koliko bi biciklista bilo kažnjeno dnevno kada bi se ovaj prekršaj sustavno sankcionirao i koliko bi se kažnjeni biciklisti osjećali pravedno kažnjeni? Što je posljedica? Policija definitivno ne zahvaća ovaj prekršaj (osim možda jednom godišnje u nekoj prigodnoj kampanji), a biciklisti masovno voze nogostupom – čak i tamo gdje postoje uređene biciklističke staze. Poanta je sljedeća: ako se visokim kaznama želi odvratiti sudionike od počinjenja prekršaja, postiže se to da se prekršaji – u velikoj mjeri – ne zahvaćaju, ili se zahvaćaju selektivno – objašnjava dr. Gledec.

Ističe i kako se slaže s onima koji smatraju da bi biciklisti morali imati određena verificirana znanja o prometnim pravilima, ukoliko već ne postoje vozačke dozvole za njih.
Jedna od većih kazni predviđenih ovim Zakonom je upravo ona koja se tiče ugrožavanja sigurnosti biciklista. Pri skretanju preko biciklističke staze ili trake uzduž kolnika morate propustiti bicikliste koji po njoj voze u istom ili suprotnom smjeru. Zanemarite li ovaj članak 57., a u blizini je policajac, pripremite 3000 kuna. No, postoji i kazna za bicikliste ne voze li u koloni jedan iza drugog. Nered na cesti = 300 kuna.

Biciklist koji u krvi ima više od 0,5 g/kg alkohola ili vozi pod utjecajem droga ili lijekova bit će kažnjen s 500 kuna. Istu novčanu kaznu dobit će vozač i ako prevozi na biciklu, mopedu ili motociklu nekoga pod utjecajem alkohola. Suputnik također ne smije imati više od 0,5 g/kg alkohola u krvi.

Kazne za vožnju automobila i većih vozila pod utjecajem alkohola u Hrvatskoj prilično su visoke. Najniža kazna je ako vas ulove da vozite s 0,5 do 1 promila alkohola i iznosi od 1000 do 3000 kuna. Do 5000 kuna kazna je ako je od 1 do 1,5 promila, a više od toga može stajati od 5000 do 15.000 kuna.

U Sloveniji je najviša kazna za vožnju s više od 1,1 promila i iznosi 1200 eura. Rigoroznija je Njemačka gdje vas prvi prekršaj (više od 0,5 promila) stoji 500 eura, drugi 1000 eura, a treći i svaki sljedeći put 1500 eura.

Jednako kao i alkohol, umor može izazvati sporije reakcije, slabiju pažnju i dovesti do nesreće. Stoga je, s pravom, i to kažnjivo, ali je isto tako i upitno kako se ovakav prekršaj dokazuje. Članak 198. kaže da vozač koji je u tolikoj mjeri umoran, bolestan ili u takvom psihofizičkom stanju da je nesposoban za sigurno upravljanje vozilom, ne smije upravljati vozilom u prometu na cesti. Kazna je od 1000 do 2000 kuna, a ostaje nejasno koliko bolestan je dovoljno bolestan da spada pod ovaj članak. Je li dovoljna subjektivna procjena policajca da je vozač umoran jer loše izgleda i zijeva? Jer kad vozač zaspi za volanom, obično je već prekasno za reakciju policije i preventivno isključivanje iz prometa.

– Neki opasni prekršaji kažnjavaju se vrlo rijetko ili nikako, u velikoj mjeri upravo stoga što ih je teško objektivno utvrditi. Kako ćete, primjerice, utvrditi prekršaj slalom vožnje? Tako da to snimite iz zraka, ili tako da se i policija kreće na isti način i da to snimi, recimo, videokamerom. Svojevremeno se koristio uređaj “travimo”, čiji je princip rada također bio videosnimanje, a kada se puno policijskih vozila razbilo, taj je uređaj postupno izbačen iz uporabe – pojašnjava dr. Mladen Gledec.

Nadalje ističe kako se ne sankcionira niti jedan od njemu najznačajnijih prekršaja – vožnja na nedovoljnom razmaku. U velikoj mjeri to dovodi do udara u vozilo ispred i vodeći je tip nesreće, ističe dr. Gledec, u naseljenim mjestima.

– Taj se prekršaj uopće ne sankcionira jer ga je, recimo, teško dokazati. Kao prvo, masa vozača, a nažalost i instruktora vožnje i policajaca uopće ne zna što je to dovoljan razmak pri vožnji u slijedu i koliki je on. Kao drugo, danas itekako postoje uređaji za utvrđivanje ovog prekršaja, a ja sam osobno eksperimentirao s jednim na policijskoj akademiji i to prije dvadesetak godina – rekao je ovaj priznati prometni stručnjak.

I zaista, Zakon u članku 109. navodi kako je vozač obavezan držati potreban razmak između vozila tako da ne ugrožava sigurnost prometa, jer u protivnom kaznit će se s 500 kuna. Problem je što se ne navodi koliki taj razmak mora biti.

U Zakonu postoji još rupa i nedostataka i ostavlja ljudima prostora za slobodnu interpretaciju. Što nije izričito zabranjeno – dopušteno je. Tako je urbana legenda ona o nedopuštenom sjedanju za volan bez majice. Ipak, to nije, a ni neće biti kažnjivo niti novim izmjenama Zakona. Također, nije zabranjeno niti pušenje tijekom vožnje, iako to može biti jednako ometajući faktor kao i korištenje mobitela, a nigdje izričito ne piše ni da se ne smiju čitati novine na semaforu, jesti sendvič ili popravljati šminka. Iako je ovo potonje logično da se ne radi tijekom vožnje, teško da se policija može pozvati na neko slovo zakona.

– U sadašnjem Zakonu o sigurnosti prometa na cestama, odredbama članaka 196., 197. i 198., propisane su opće dužnosti vozača glede upravljanja vozilom u prometu te postupanja u skladu s prometnim pravilima, postavljenim prometnim znacima, kao i zahtjevima izraženim pomoću znakova ili naredbi što ih daju ovlaštene osobe – pojašnjavaju iz Ravnateljstva policije.

No, proučavanjem navedenih članaka dolazimo do zaključka da oni ipak ne obuhvaćaju sve prije navedeno. U članku 196. stoji kako se ne smije tijekom vožnje koristiti mobitel ili drugi uređaji koji bi umanjili sigurnost vožnje. To bi značilo da vas može kazniti sa 500 kuna i ako stavljate CD ili prčkate po USB-u. Sendvič i šminka ne spadaju pod uređaje. Članak 197. kaže da vozač mora biti tjelesno i duševno sposoban te za to imati potrebno znanje i vještinu, dok se članak 198. tiče samo općeg stanja vozača koje smo već spomenuli – ne smije za volan bolestan, umoran ili u takvom psihofizičkom stanju da je nesposoban za sigurno upravljanje vozilom (možda nervozan, pod stresom?). Znači ako se vozač izjasni da je savršeno sposoban voziti bos, u štiklama od 20 cm ili u japankama, može proći nekažnjeno.
Iz MUP-a nadalje upravo to i potvrđuju.

– Iz navedenog proizlazi da vozač, tijekom upravljanja vozilom u prometu na cestama, mora biti tjelesno, duševno i psihofizički sposoban za upravljanje vozilom, uz pravovremenu reakciju na svaku prometnu situaciju koja se u konkretnim uvjetima može pojaviti. S obzirom na gore navedeno, može se zaključiti da korištenjem neprikladne obuće (npr. japanke, natikače i slično) ili ponašanjem koje ste opisali u svojim primjerima, vozač neće biti u mogućnosti brzo i pravovremeno reagirati na komande u vozilu. Međutim, zakonom i podzakonskim propisima nisu predviđena ograničenja glede korištenja određene vrste obuće, kao niti navedena ponašanja – stoji u odgovoru iz Ureda glavnog ravnatelja policije.

Ako se i provučete s ovakvim, iako ne kažnjivim, ruku na srce neodgovornim ponašanjem za volanom, pripazite još na sljedeće. Ne smijete presijecati kolone, koliko god one duge bile, a vama se žurilo. Prema članku 89. vozilom se ne smije presijecati kolona djece, vojnika, pogrebna povorka ili bilo koja druga organizirana povorka pješaka koja se kreće kolnikom. Žurba bi vas u ovom slučaju mogla stajati 500 kuna.

Nestrpljivost je skupa i u slučaju sjednete li za volan prije stjecanja prava na to, to jest dobivanja vozačke dozvole. Članak 216. propisuje kaznu od 5000 do 15.000 kuna ili zatvor do 60 dana uhvate li vas u ovom prekršaju.

Obzirom na sve pobrojano, da se zaključiti da je Zakon o sigurnosti prometa na cestama ipak puno opširniji i sveobuhvatniji od onih pet, šest najčešćih prekršaja zbog kojih vozači strepe, piše Oryx-asistencija.hr.

S obzirom na to da iz MUP-a kažu kako u novim izmjenama i dopunama Zakona nisu predviđene promjene visina novčanih kazni za prekršitelje, kao ni uvrštavanje novih prekršaja, na vama je samo da detaljno proučite što se sve smije, a što ne smije kako bi svi sudionici u prometu bili sigurni

Povezani sadržaj
Preporučeno
Imate zanimljivu priču, fotografiju ili video?
Pošaljite nam na mail info@emedjimurje.hr ili putem forme Pošalji vijest
Komentari
Najnovije