Vlada nas je za Novu godinu počastila većim trošarinama, zbog kojih za veliku većinu novih automobila od danas u salonima trebamo platiti više nego lani. Ionako veliko porezno opterećenje na nove aute, po kojem smo u samom vrhu EU (PDV od 25 posto i visoke trošarine), izmjenama Zakona o posebnom porezu na motorna vozila, još se povećalo. Dok, primjerice, Slovačka, Češka, Poljska ili Njemačka uopće nemaju trošarine na kupnju automobila, hrvatske trošarine bitno poskupljuju i najjeftinije automobile, dok za skuplje mogu biti i više od 30 posto ukupne cijene.
Ali, trošarine na aute su veliki prihod države, lani je od njih prikupljeno 813,6 milijuna kuna, dok će se ove godine ubrati oko milijarda kuna. Odreći se tog prihoda ili ga smanjiti vjerojatno bi ugrozilo proračun, pa ćemo zbog toga i dalje plaćati, uz Skandinavce, najveća davanja državi za kupnju auta.
– Procjenjuje se da će novi zakon potaknuti kupnju novih motornih vozila, što je jedna od osnovnih pretpostavki povećanja sigurnosti prometa na cestama te je poželjan izbor s aspekta zaštite okoliša – uvjereni su u Carinskoj upravi, koja je autor i izvršitelj izmjena zakona.
Oporezivanje neutralno
Bez obzira na načelnu namjeru zakonodavca da će se novim trošarinama stimulirati ekologija i uvažiti socijalni kriterij, država će uzimati više na ime trošarina i za najjeftinija vozila te vrlo ekološke automobile koji ispuštaju manje od 100 g/km CO₂, pa čak i na vrlo ‘čiste’ hibride sa 75 g/km CO₂. Sasvim konkretno, ako ste prošli tjedan kupili početni benzinski Renault Clio 1,2 16V s ispustom od 127 g/km CO₂ platili biste ga 83.400 kuna (trošarina 5456 kuna), dok je danas cijena 86.598 kuna zbog trošarine od 8654 kune (pod uvjetom da prodavatelj nije spustio osnovnu cijenu uvećanu za PDV i time sebi smanjio zaradu).
Dakako, PDV na navedeni automobil u iznosu od 15.588,8 kuna također ide državi pa prema novim trošarinama za auto koji kod prodavatelja stoji 62.355 kuna, država uzima dodatnih 24.233 kune odnosno čak 28% ukupne cijene.
U isto vrijeme na snagu stupa novi Pravilnik o posebnom porezu na motorna vozila prema kojem će visina trošarine na rabljene automobile iz unosa (polovnjaci iz EU) do 10 godina starosti u pravilu ostati na istoj razini ili se čak i smanjiti, dok će trošarine na aute starije od 10 godina porasti. Primjerice, na novi čišći VW Golf koji ispušta 103 g/km CO₂ će trošarina porasti, dok će za 10 godina stari Golf sa 135 g/km CO₂ ostati ista.
– Sustav oporezivanja obvezno mora biti neutralan i ni u kojem slučaju ne može privilegirati ili deprivirati bilo nova, bilo rabljena motorna vozila. Ove promjene u modelu oporezivanja učinjene su upravo i stoga da se na pravno dopušteni način smanji udio rabljenih vozila u ukupnom oporezovanim vozilima, a sada je taj udio na razini od 55 posto rabljenih prema 45 posto novih – kaže Carinska uprava za Večernji list.
Prosjek 12,5 godina
Ali, s time se ne slažu predstavnici uvoznika i trgovaca automobila u Hrvatskoj. Kažu kako nove trošarine neće pogodovati rastu prodaje novih automobila (40.631 u 11 mjeseci 2016.) ni zaustavljanju trenda rasta unosa polovnih automobila čiji je prosjek starosti oko 8,5 godina (56.475 u 11 mjeseci) što nam stari vozni park (prosjek 12,5 godina) i posredno utječe na sigurnost (279 poginulih na cestama u prvih 11 mjeseci), ali, upozoravaju, imat će i negativan utjecaj na državni proračun.
– Gotovo svi novi automobili koji se u Hrvatskoj zaista i prodaju će poskupjeti, pogotovo oni viših klasa. Time će se smanjiti prodaja novih auta pa onda i prihod proračuna, a s druge strane, ovaj će Zakon potaknuti još intenzivniji unos starih rabljenih automobila koji su veći zagađivači, dodatno smanjuju sigurnost na cestama te stvaraju odličnu podlogu ionako raširenoj sivoj ekonomiji u području održavanja vozila i trgovine dijelovima.
Slovenski model
Neshvatljivo je ovakvo inzistiranje na ekstremnom oporezivanju novih vozila s nešto većim ispustom CO₂, dok se istodobno pretvaramo u oazu za zbrinjavanje automobilskog ‘otpada’ iz zapadnih zemalja EU. Zbog svega toga taj zakon, koji je barem prema preambuli trebao biti usmjeren na to da zadovolji nedvojbeno ključne pozitivne kriterije – proračunski, ekološki, socijalni i kriterij sigurnosti na cestama, djelovat će upravo suprotno od navedenih kriterija.
Nažalost, zakonodavac uopće nije imao sluha za struku. Šteta, jer je propuštena prilika da se napravi dobar zakon koji bi zadovoljio sve ključne kriterije – rekao nam je Ivo Ivančević, predsjednik Udruženja trgovine motornim vozilima i dijelovima HGK.
Predsjednik HUP-ove Koordinacije zastupnika proizvođača osobnih automobila Krešimir Bago predlaže slovenski model trošarina kojim se oporezuju automobili samo prema ispustu CO₂, dok se kod nas uz taj ekološki kriterij oporezuje i prema cijeni vozila (vrijednosni kriterij).
– Naš je prijedlog da se obračun trošarina vezuje isključivo uz emisije CO₂, uz istodobno uvođenje aprecijacijske stope za sva vozila koja ne ispunjavaju EU 6 normu. Drugim riječima, osim obračuna po CO₂, za sva vozila koja ne udovoljavaju normi EU 6 imala bi i dodatak na iznos trošarine. Time bi trošarinsko opterećenje bilo izravno vezano za stupanj zagađenja i izjednačio bi se položaj novih i rabljenih vozila – kaže Krešimir Bago.
