Sve više naših vozača dobiva kazne za prekoračenje brzine iz inozemstva. Lani su od MUP-a zatraženi podaci o 21.531 vlasniku vozila u Hrvatskoj, dok je u isto vrijeme naš MUP tražio podatke za 1108 vlasnika stranih vozila koji su u Hrvatskoj počinili prekršaj. Lakše kažnjavanje naših vozača koji počine prekršaj u nekoj od 22 države Europske unije koje su u sustavu EUCARIS, u sklopu kojeg bilo koja policija iz tih država može saznati podatke o vlasnicima registarskih pločica, započelo je ulaskom Hrvatske u EU i prihvaćanjem tog sustava te njegova implementiranja u sustav MUP-a 29. travnja 2015. godine.
Ove godine, kako se sustav EUCARIS razvija, broj traženih podataka još je i veći. Samo u prvih sedam mjeseci od MUP-a je zatraženo 32.052 podataka o vlasnicima, dok je MUP to tražio u 10.094 slučaja.
Još se uhodavaju
Novi je to sustav i policije svih zemalja još se uvijek uhodavaju, a uhodavaju se i pravosuđa. Dakako, otegotna okolnost je što zakonodavstva članica EU nisu prilagođena, a upravni su postupci različiti od države do države. Stoga se mogu dogoditi paradoksalne situacije da hrvatski sud na temelju pravomoćne presude druge države odbije izvršiti ovrhu nad našim vozačem zbog toga što druga država nije u postupku poštovala prava okrivljenika (npr. prekršitelju nije na hrvatskom jeziku dostavila prekršajni nalog ili taj nalog nije imao uputu o pravnom lijeku).
Ali, bez obzira na tu presudu nevinosti pred hrvatskim sudom, država koja vas tereti za prekršaj može protiv vas na svom tlu provesti sve raspoložive mjere ako za taj prekršaj nije nastupila zastara. Primjerice, mogu vam na licu mjesta naplatiti kaznu i tada ne mora prekršajni nalog biti na hrvatskom jeziku.
Naplata prometnih prekršaja za prekoračenje brzine za strane države kod većine stoga ide ovako. Država u kojoj ste počinili prekršaj šalje vlasniku vozila obavijest o kazni na kućnu adresu s nadom da ćete tu kaznu sami platiti i u pravilu, zbog toga što bi to bilo preskupo, ne ide u sudski progon.
Ali, to ostaje zabilježeno u njihovom sustavu i ako vas zaustave u prometu ili na graničnom prijelazu (primjerice, na aerodromu), mogu vam na licu mjesta naplatiti kaznu. I tada vam prekršajni nalog ne moraju dati na hrvatskom jeziku.
Obavijest na našem jeziku
– Ako novčani iznos za pojedini prekršaj nije plaćen jer obavijest nije poslana na hrvatskom jeziku, država u kojoj je prekršaj počinjen ne može izvršiti prisilnu naplatu, odnosno ustupiti naplatu novčane kazne Republici Hrvatskoj, ali ponovnim ulaskom prekršitelja na njen teritorij, može poduzeti mjere protiv istog, odnosno vozila ako nije nastupila zastara.
Svaka država članica Europske unije dužna je izvršiti pravomoćnu sudsku odluku (naplatu novčane kazne) druge države članice EU i u tom slučaju naplaćeni novčani iznosi (novčane kazne u iznosu iznad 70 eura) pripadaju državi koja je provela izvršenje. Iz navedenog proizlazi da država članica Europske unije, ako ne uspije naplatiti novčanu kaznu od počinitelja prekršaja s prebivalištem u Republici Hrvatskoj, može izvršenje ustupiti Republici Hrvatskoj.
Ako se pravomoćna presuda pošalje na izvršenje u Republiku Hrvatsku, isto provodi Ministarstvo pravosuđa odnosno nadležni sud, te se utvrđuje jesu li poštivana prava okrivljenika, odnosno hoće li se provesti ovrha – objašnjavaju iz MUP-a.
Najviše kazni za prekoračenje brzine pristiže iz Austrije
Povrh općeg sporazuma na razini Europske unije, Hrvatska je potpisala sporazum s Austrijom, Bugarskom i Mađarskom prema kojem su države potpisnice dužne jedna drugoj pomoći u utvrđivanju adrese počinitelja, uručenja prekršajnog naloga, utvrđivanju počinitelja prekršaja-vozača (tko je počinio prekršaj), te naplati novčane kazne. Zbog toga je razmjena informacija s tim državama bolja i brža.
Također, taj je sporazum i razlog zbog kojeg najviše kazni za prekoračenje brzine Hrvatima stiže od austrijske policije koja je, uz to, i najrevnija u kažnjavanju prebrzih vozača. Mnogi su hrvatski vozači, naime, posvjedočili da su u Austriji ‘uhvaćeni’ u prebrzoj vožnji.
Područje primjene EUCARIS sustava je isključivo za osam vrsta prekršaja i to prekoračenje ograničenja brzine, vožnje bez sigurnosnog pojasa, prolaska kroz crveno svjetlo, vožnje pod utjecajem alkohola, vožnja pod utjecajem opojnih droga, vožnje bez zaštitne kacige, vožnje prometnom trakom u kojoj je zabranjena vožnja i nezakonitom uporabom mobilnog telefona za upravljačem.
Za sada se putem EUCARIS CBE aplikacije može utvrditi vlasnik vozila u Austriji, Belgiji, Bugarskoj, Cipru, Njemačkoj, Španjolskoj, Estoniji, Francuskoj, Grčkoj, Mađarskoj, Italiji, Litvi, Latviji, Luxemburgu, Malti, Nizozemskoj, Poljskoj, Rumunjskoj, Švedskoj, Sloveniji i Slovačkoj, no očekuje se da će uskoro isto biti moguće i u ostalim državama – Portugalu, Irskoj, Češkoj, Danskoj Finskoj, dok je Velika Britanija i prije odluke o izlasku bila protiv tog sustava.
