Odlazak na more državnom cestom D1 više nije isplativ kao prije. Barem ako volite jače stisnuti gas, kako bi donekle nadoknadili izgubljeno vrijeme jer ne putujete autocestom. Upravo, naime, završava testno razdoblje za četiri nova fiksna radarska sustava za kontrolu brzine postavljena između Karlovca i Plitvičkih jezera. Što znači da kažnjavanje kreće u udarnom terminu.
Oprema tvrtke Gatsometer, koja u punoj ratnoj spremi uključuje na metke otporno kućište s radarskim sustavom i Cannonovim objektivom od 11 milijuna piksela spremnim jednako učinkovito prekršitelje snimati u oba smjera, danju i noću, postavljena je u Cerovcu Vukmanićkom, Tušiloviću, Slunju i Rakovici. Kakva bi to berba novca mogla biti…
Rakovica, kod skretanja za Rakovičko Selište
Lukavo postavljene, skrivene raslinjem ili putokazima, iznenadile su i nas koji smo otprilike znali gdje su postavljene. Samim time, prijetit će tamo baš svakome, a vozite li se preko ograničenja brzine šanse da vas policijska ‘čestitka’ dočeka na kućnoj adresi po povratku s puta kreće se oko 50 posto. U dva od četiri ormarića, naime, nismo pronašli radarski sustave. Konkretno, ona u Cerovcu Vukmanićkom i Slunju bila su prazna, tako da u početku vrijedi posebno pripaziti dok se prolazi kroz Tušilović i Rakovicu. Naravno, treba računati s time da policija ima mogućnost prebacivati radarsku opremu, no dosadašnja iskustva pokazuju da nije sklona čestim promjenama lokacija.
Cerovac Vukmanićki, kod područne škole
Vidjeli smo to svojedobno iz podataka o prekršajima zabilježenima do studenog 2015., znači u prva tri mjeseca rada 15 radarskih sustava koje je MUP lani platio 6,6 milijuna kuna i postavio u Zagrebu, Osijeku i Rijeci. Iako su za taj novac uz radarske sustave i fotoopremu kupili, a potom i postavili čak 30 kućišta, mnoga nikad nisu vidjela opremu za bilježenje prekršaja.
Podaci zagrebačke policije, naime, otkrili su nam da je radar postavljen u Slavonskoj blizu Heinzelove apsolutni rekorder u čitavoj Hrvatskoj sa 4151 zabilježena prekršaja u tri mjeseca, dok onaj u Držićevoj kod Petlje, pa niti onaj u Slavonskoj kod Vjesnika, nisu napisali niti jedan prekršaj. Međutim, policija je u međuvremenu postala opreznija s puštanjem informacija, pa je teško utvrditi drže li se i dalje iste taktike.
Slunj, Plitvička ulica kod Inine crpke
No, sva je prilika da je tako, obzirom da nam sada nisu željeli otkriti broj prekršaja po lokacijama, objasnivši da bi ‘objavljivanje tih podataka dovelo u pitanje preventivno djelovanje’. Da takve prognoze nisu zahvalne, pokazuje i službena policijska statistika. Iako nam nisu željeli otkriti sve karte, nisu imali nikakav problem s nama podijeliti podatke o prekršajima koje su od postavljanja zabilježili radarski sustavi po policijskim upravama.
A ti podaci pozivaju na maksimalan oprez, i to ne samo kad se putuje na godišnji odmor. Radarski sustavi, službeno zvani ‘stacionarni uređaji za mjerenje brzine’ od srpnja 2015. do sredine 2016. zabilježili su, naime, čak 64.386 prekršaja. A ta brojka raste za dodatnih 10.010, odnosno na 74.396 ako se u računicu, sasvim opravdano, uključe i prekršaji koje su u istom razdoblju zabilježile kamere postavljene još 2010. u Splitu.
Znači, riječ je o superuspješnom mehanizmu za pisanjem kazni, koji potencijalno vozače može pristojno izuti iz cipela. Koliki je ukupan iznos napisanih kazni u policiji ne znaju, no o kakvoj je potencijalnoj berbi novca riječ pokazuju prošlogodišnji podaci splitsko-dalmatinske policije, svojevrsnih pionira u korištenju fiksnih radarskih sustava.
Tušilović, kod područne škole
Oni su, naime, u prvih pet godina primjene ‘stacionarnih uređaja za mjerenje brzine’ na svojem području zabilježili oko 40.000 prekršaja te ispisali kazne vrijedne 50 milijuna kuna. Samim time, može se zaključiti da je 64.386 kazni ispisanih u posljednjih 12 mjeseci vrijedno barem 70 milijuna kuna, čime se novac uložen u nabavu i održavanje fiksnih uređaja za mjerenje brzine višestruko isplatio.
Od 2010. do danas MUP je, naime, u tu svrhu potrošio 9,2 milijuna kuna.
U Ministarstvu unutarnjih poslova, naime, tvrde da su obavljene analize pokazale kako postoji potreba za postavljanje uređaja za nadzor brzine uzduž državne ceste D8, ta da će ih stoga uskoro tamo i postaviti. Znači, kamere će osvanuti i uzduž Jadranske magistrale, te na novim lokacijama na područjima Policijske uprave zadarske, Policijske uprava šibensko-kninske, Policijske uprave splitsko-dalmatinske i Policijske uprave dubrovačko-neretvanske.
Izvor: Jutarnji.hr/autoklub
