Našem državljaninu je na kućnu adresu stigla “čestitka” od austrijske policije koja traži da plati 35 eura zbog prekoračenja brzine na jednoj njihovoj prometnici.
Naš sugovornik ističe kako je rješenje toliko manjkavo da se iz njega ne može razaznati kojom brzinom je on vozio, odnosno o kolikom je prekoračenju riječ…
– Da mi je ovakav dopis stigao od hrvatske policije, žalio bih se na sve adrese i imao bih pravo na to jer u dopisu uopće nisu navedene okolnosti počinjenja prekršaja. Ako me snimila nadzorna kamera, gdje je snimka koja bi to trebala dokazati?
Ako me netko vidio da jurcam po cesti, gdje je ime tog svjedoka?! U dopisu koji mi je preveden i na hrvatski, doduše, prilično traljavo, nigdje nema uputa o pravnom lijeku, što smatram osobito spornim.
I prijatelju mu je, dodaje, prije nekoliko dana stigla novčana kazna od austrijske policije, i to na iznos od čak 190 eura. Radi li se o većem prekoračenju brzine, ni ovaj ne zna, jer to iz dopisa, navodno nije razvidno.
– Čak i da se idem žaliti i odbijem platiti spomenutu kaznu kao neosnovanu, samo bih imao problema jer bi me sljedeći put uhvatili pri prelasku na austrijski teritorij… U svakom slučaju, smatram da smo postali lovina bez ikakvih prava – ogorčen je naš sugovornik koji je shvatio da se s rogatim ne može bosti, te je, na koncu, platio 35 eura kazne.
Konvencija o pomoći
Članice Europske unije, inače, usko surađuju po pitanju hvatanja i sankcioniranja vozača koji naprave prekršaj u stranoj državi.
To nam je potvrđeno i u Ministarstvu unutarnjih poslova RH koje je koncem travnja prošle godine implementiralo tzv. EUCARIS sustav, te je u mogućnosti saznati podatke o vlasnicima registracijskih pločica unutar EU-a (zasad 21 država op.a.).
Iz MUP-a napominju kako su, sukladno Konvenciji o međusobnoj pomoći u kaznenim stvarima, države dužne jedna drugoj pomoći u ostvarivanju pravne sigurnosti i sankcioniranju prekršaja, a pogotovo kaznenih djela.
U svakom slučaju, ako neka država ne uspije naplatiti novčanu kaznu od počinitelja prekršaja s prebivalištem u RH, to je dužna napraviti Hrvatska, no tada ona ubire naplaćeni novčani iznos (za kazne iznad 70 eura op.a.). Iz MUP-a objašnjavaju kako vozač koji ne plati kaznu doista može imati problema pri ponovnom ulasku na teritorij države u kojoj je počinio prekršaj.
Protiv njega, odnosno vozila, mogu se, kako piše MUP, poduzeti odgovarajuće mjere, a koje su to točno, nije precizirano, piše portal Slobodnadalmacija.hr.
– U konkretnom slučaju, ne možemo komentirati prekršajni postupak u Republici Austriji (ako se obavijest uopće može smatrati započetim prekršajnim postupkom), no ako bi se pravomoćna presuda poslala na izvršenje u Hrvatsku, postupak provodi Ministarstvo pravosuđa, odnosno nadležni sud, te se utvrđuje jesu li poštovana prava okrivljenika, odnosno hoće li se provesti ovrha – poručuju iz MUP-a.
Prekršaji
Unutar sustava EUCARIS članice EU-a, među kojima je i Hrvatska, razmjenjuju podatke o vozačima koji počine sljedeće prekršaje: – prekoračenje ograničenja brzine, vožnja bez korištenja sigurnosnog pojasa, prolazak kroz crveno svjetlo, vožnja pod utjecajem alkohola ili opojnih droga, vožnja bez zaštitne kacige, vožnja prometnom trakom u kojoj je to zabranjeno, te nezakonita uporaba mobilnog telefona ili drugog komunikacijskog uređaja tijekom upravljanja vozilom.
HAK: Obavijest je valjana jedino s prijevodom
Iz Hrvatskog autokluba (HAK) pojašnjavaju nam da je obavijest o počinjenju prometnog prekršaja valjana jedino u slučaju kad se šalje i na jeziku “dokumenta registracije vozila”.
Osim toga, ona mora sadržavati i mjesto, datum, vrijeme počinjenja prekršaja, naziv prekršaja, naziv prekršenih propisa nacionalnog prava i sankciju, te prema potrebi, podatke o uređaju kojim je utvrđen prekršaj.
