Iako ga mnogi žele ukinuti, satovi će se u Europskoj uniji do daljnjega pomicati dva puta godišnje
Prelazak na ljetno računanje vremena dogodit će se krajem ožujka. U noći sa subote na nedjelju, 30. ožujka 2025., u 2:00 sata pomaknut ćemo kazaljke jedan sat unaprijed, na 3:00 sata.
To znači da ćemo izgubiti jedan sat sna, ali će večeri biti duže. Iako mnogi smatraju da takvo, dvojno, računanje vremena mnogi žele ukinuti, satovi će se u Europskoj uniji do daljnjega pomicati dva puta godišnje.
Promjena sata proizašla je iz želje da se što bolje iskoristi dnevno svjetlo, posebice u ljetnim mjesecima. Namjera je bila smanjiti potrošnju energije, ali suvremena istraživanja pokazuju da su te uštede minimalne. Unatoč tome, satovi se još uvijek pomiču u većini zemalja Europske unije.
Pomicanje kazaljke
Za pomicanje kazaljki na satu zaslužan je novozelandski entomolog George Vernon Hudson.
Naime, on je na temelju svojih istraživanja o prilagodbi životu u različitim uvjetima došao do zaključka kako čovjeku više odgovara život danju nego noću.
Zbog toga je 1895. godine predložio da se kazaljke na satu pomaknu dva sata unaprijed kako bi se tijekom ljeta iskoristilo više danjeg svjetla nego u popodnevnim satima.
Prvi put su praksu pomicanja sata uveli Nijemci 1916. godine, a zatim su im se pridružile Velika Britanija i SAD.
Hrvatska je započela s ljetnim računanjem vremena 1983. Trenutačno većina zemalja u Europi i gotovo cijela Sjeverna Amerika pomiču kazaljke na satu dva puta godišnje.
Kako pomicanje sata utječe na ljudsko tijelo i društvo?
Utjecaj na zdravlje: Istraživanja pokazuju da u danima nakon pomicanja sata raste broj srčanih udara, moždanih udara i nesreća na cestama zbog poremećenog bioritma i manjka sna.
Zanimljivosti iz svijeta: Neke zemlje nikada nisu prihvatile ljetno računanje vremena. Na primjer, Island, Rusija i Bjelorusija koriste jedno vrijeme tijekom cijele godine. S druge strane, u SAD-u Havaji i dijelovi Arizone ne pomiču sat.
Povijesni kuriozitet: Ljetno računanje vremena prvi je predložio Benjamin Franklin još 1784. godine, ali ne zbog uštede energije, već kako bi ljudi ranije ustajali i iskoristili više dnevnog svjetla.
Ekonomija i potrošnja energije: Iako je ljetno računanje vremena uvedeno s ciljem uštede energije, moderne studije pokazuju da su te uštede minimalne jer ljudi troše više struje na klimatizaciju i večernju zabavu.
